Autor: Slavica Stuparušić
16.02.2025 u 10:11
Doživeli ste gubitak vere u sebe i svoje snage, a ko nije? Razlozi su različiti, kao i okolnosti koje dovode do toga, ali rezultat je uvek isti – gubitak samopouzdanja i povlačenje jer „nisam dovoljno dobar”. – Često čujemo da nekome nije lako i da se teško snalazi jer je izgubio samopouzdanje. Recimo, kada se radi o bilo kojoj vrsti nasilja u porodici (fizičkog a i psihološkog), žena nije u stanju da reši svoju situaciju jer joj je uništeno samopouzdanje. Na radnom mestu, takođe. Netolerantna sredina, agresivni šef vršeći mobing nad zaposlenim dovešće neretko do njegovog povlačenja i pristajanja na mnogo toga, baš usled gubitka vere u sebe. Postaje teško, svaki dan sve gore, a vera u sebe i svoje kvalitete i vrednosti se topi kao snežna pahulja i preti da nestane. Suočavanje s dijagnozom hronične
11.02.2025 u 09:03
Nije lako dobiti intervju od Slobodana Trkulje. Ne zato što neće da govori za medije, i dalje je to jedan energičan, poletan mladi čovek pun optimizma, ali je dan prekratak za sve njegove obaveze. Tako da smo strpljivo čekali svojih „pet minuta”, pre svega da saznamo šta se novo sprema za najavljeni koncert u Sava centru, s obzirom na to da je Trkulja poznat po tome da pomera granice kreativnosti. Od samog početka, 1997. godine, ovaj izuzetni umetnik i njegova grupa „Balkanopolis” stvaraju jedinstvenu muziku, prepoznatu kao moderna tradicija, koja predstavlja nadgradnju zvuka koji traje desetak i više vekova. Slobodanu je pošlo za rukom da spoji tradiciju sa simfonijom. Voleo je i dela Rahmanjinova i slovensku klasičnu muziku. Kada se tome doda bend koji praktično ima postavu kao pop sastav, žanr
11.02.2025 u 09:01
Miloš Lukić za izradu satova, globusa, gitara koristi odbačene i polovne delove raznih mašina motora, automobila, koje predstavljaju otpad koga se treba rešiti. Upravo taj otpad za njega je dragocen materijal za skulpture, koje često i pre nego što budu gotove „nađu” svoj dom kod zaljubljenika ove umetnosti od recikliranog metala. – Sve je napravljeno od đubreta: lančanika, zupčanika menjača, diskova, lanaca... Dizajn ovih skulptura je mešavina stim-panka, industrijskog dizajna, dizel-panka i nečeg novog – kaže Lukić. Miloš Lukić sa svojim rukotvorinama U svom hobiju uživa nakon napornih sati sedenja za računarom. – Supruga Ljilja i ja se bavimo prevođenjem s engleskog. U poslednje vreme je manje posla i loše je plaćen, dva do tri evra po strani – priča naš sagovornik. Zat
31.01.2025 u 09:16
Sudeći po društvenim mrežama moglo bi se zaključiti da su ručni radovi sve prisutniji, ali na jedan novi način primeren sadašnjem vremenu. Za Ivanu Ćehu Mladenović, farmaceutkinju i profesorku u Medicinskoj školi „7. april” u Novom Sadu, heklanje elegantne, damske, tašne način je da se opusti i iskaže kreativno. Ivana, rodom iz Kladova, diplomirala je farmaciju na fakultetu u Temišvaru. Birala je između Temišvara i Novog Sada. Stipendija je prevagnula, ostala je na studijama u Rumuniji, naučila jezik i za taj period je vežu, kako kaže, izuzetno lepe uspomene. Rumunska magija – Na početku studija imali smo fiziku, hemiju, matematiku, pa sam mogla da se snađem za prvi ispitni rok i bez znanja jezika – priča naša sagovornica i kroz smeh dodaje da je rumunski progovorila kada je našla dečk
07.01.2025 u 00:17
Verujem. Verujete li? Šta je vera? Apostol Pavle kaže: „Vera je čvrsto pouzdanje da će se dogoditi ono čemu se nadamo, dokaz onoga što je stvarno, premda se ne vidi.” Kakvu ulogu i koliki značaj pridajemo veri najbolje govore brojne složenice i izvedenice u srpskom jeziku: vernost, veridba, nevera, maloverje, praznoverje, lakoverje, zloverje, verolomostvo, zavera, proveriti, prevariti… Polazeći od Junga koji kaže: „Vera se ne može stvoriti – ona je u najistinskijem smislu dar milosti”, Marija Kulović psiholog, psihoterapeut, na sajtu „Reč po reč” obrazlaže: „Kad smo bebe, mi verujemo našim roditeljima da će nas ljubavlju i mlekom dovesti do hoda i govora; kada biramo zanimanje, verujemo da će nam ono, ako ga vredno i savesno obavljamo, doneti plod i radost; kada se venčamo, verujemo
12.01.2025 u 22:48
Svi smo se u nekom trenutku osećali manje ili više ozlojeđeno zbog odluka i dela dragih osoba, neispunjenih očekivanja ili obećanja, uvrede ili izdaje. I kako posle toga? Poziv na praštanje za neke je priča za naivne, čista utopija. Osjećaj za pravdu govori da svako mora ispaštati za zlo koje čini. Zar nije osveta snaga koja pročišćava, spontana, prirodna reakcija koja vraća osećaj samopoštovanja. Posle ovakvih uverenja praštanje je gotovo nezamislivo uprkos poslovičnoj frazi da je ljudski grešiti, a božanski praštati. Međutim, nezaceljene rane, ogorčenost, bes i mržnja nalaze se u osnovi mnogih telesnih bolesti i duševnih poremećaja. Opraštanje je važno za očuvanje zdravlja, pa neretko oprostiti znači ozdraviti. Lek za razočaranje Biti povređen i razočaran predstavlja veliki emotivni teret. D