Autor: Slavica Stuparušić
25.08.2024 u 09:14
Kada zvezda užari, sladoled je tu da osveži i zasladi, zato ne čudi što ga neki zovu i hormonom sreće. Domaći sladoled može da bude ukusniji od kupovnog, ukoliko imamo dobar recept. Osim toga, pravljenje sladoleda omogućava nam da biramo kvalitetne sastojke, počev od jaja i mleka do voća. Ledenu poslasticu možemo servirati u kornetu, porciji, obliku torte, rolata… Ono što sladoledu daje posebnu draž jeste način dekoracije. Uživajte u eksperimentisanju, baš kao što su to radili i kreatori svojevremeno najskupljeg sladoleda nazvanog crni dijamant koji se služi u jednom kafeu u Dubaiju. Sastojci ove ledene poslastice su madagaskarska vanila, crni tartufi sa 23-karatnim jestivim zlatom i na samom vrhu šafran. Neobičan spoj ukusa, priznaćete. Dodatna zanimljivost je način serviranja samo
19.08.2024 u 19:31
Han Pijesak – Ski-centar „Igrišta” je povodom obeležavanja svetog Pantelejmona, krsne slave opštine Han Pijeska i hrama, prvi put u istoriji dugoj 40 godina, otvorio vrata i za letnju sezonu. U želji da udahnu svež vazduh mnogi su iskoristili priliku da se, za samo šet minuta, popnu novom šestosed žičarom na vrh planine Javor u Republici Srpskoj, uživajući u panoramskoj vožnji. Ski-centar, koji nosi naziv po istoimenom najvišem vrhu ove planine na 1.405 metara nadmorske visine, nalazi se uz magistralni put od Zvornika prema Sarajevu, između Vlasenice i Han Pjeska. Izgrađen je za vreme Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine kao pomoćni ski-centar. – Ski-centar je radio do 2008. i stao. Imovina na samom skijalištu je pokradena, poskidane su žice i koturovi na ski-liftovima, elektrom
21.04.2026 u 14:47
Važno je znati šta biljke „vole da jedu”, bez obzira na to da li rastu na njivi, u vrtu ili saksiji. Treba prepoznati kada su „gladne” i šta im nedostaje za rast, razvoj i plodonošenje, ali i šta biva ako se „prejedu”. Biljke su prave „brbljivice” ko njihov govor nauči. Pored ugljenika, kiseonika i vodonika, glavne hranjive materije od vitalnog značaja su azot, fosfor i kalijum. Azot je gradivni element „zadužen” za rast korena, stabla i lista, važan za otpornost biljaka prema nepovoljnim uslovima spoljašnje sredine i bolestima. Od njega zavisi kvalitet plodova i prinos biljaka zbog čega se i stavlja akcenat na azotna đubriva. Znaci nedostatka: Dolazi do razgradnje hlorofila, što se prvo uočava na starijim listovima, koji postaju bledozeleni. Vremenom listovi požute i potom opadnu. Ta neželjena bo
07.08.2024 u 09:32
Susret sa Zagorkom Aleksić, autorkom nedavno objavljenog romana „Naši ljudi”, poslanicom u Narodnoj skupštini Republike Srbije od 2020. godine, bio je neočekivano prijatan. Koliko god se trudila da bude suzdržana, „politički” korektna, vranjanski temperament se nije dao obuzdati, a kada je isplivao na površinu, onda je razgovor dobio i onu lepu lirsku notu. Primećujemo na početku razgovora da je ova šarmantna tridesetsedmogodišnja majka dve devojčice bez šminke, veđe prirodne, osmeh spontan, haljina na njoj poput onih iz modnih časopisa pedesetih, za koju nam reče: „Obukla sam je specijalno za ovu priliku.” Lep gest. Pozitivno nacionalno osećanje Zagorka je rođena u Podgorici, odrasla u Vranju, živi i radi u Beogradu. Dilemu nema, ona je, kako kaže, sto posto Vranjanka: – Iz Podgoric
07.08.2024 u 09:33
Granice u vaspitavanju dece moraju da postoje, ali granice nisu isto što i strogost, zaključak je koji se nametne posle slušanja dr Biljane Pirgić, dečjeg i adolescentskog psihijatra i psihoanalitičkog psihoterapeuta, koja primećuje da se roditelji učestalo javljaju za savet jer ne razumeju svoju decu i nisu sigurni da pravilno postupaju. – Nije isto biti roditelj bebe, deteta od jedne, dve, tri godine, mališana predškolskog ili školskog uzrasta, adolescenta. Čak i adolescencija ima svoje faze, pa nije isto adolescent od 13-14 godina, 17, 18 ili 23. Znači, kao što dete prolazi svoj put psihološkog razvoja, tako i roditelji prolaze svoj razvojni put. Ponašanje zavisi od toga kako se dete oseća. Da bi roditelji mogli da razumeju osećanja svoga deteta moraju da budu spremni da razumeju sopstvena. Ta
28.07.2024 u 13:09
Pančićev skakavac na Tari, evropski jelenak koji se ubraja u najkrupnije evropske insekte, kreketuša jedna od najsitnijih vrsta žaba poznata još i kao gatalinka, šarka otrovna vrsta zmije, jarebica stanarica… Svi su na spisku ugroženih vrsta. Da bi se široj javnosti, na prigodan i popularan način, predstavio delić fascinantnog životinjskog sveta naše zemlje, a ujedno ukazalo i na opasnosti koje ih vrebaju, objavljena je monografija „Zaštićene životinjske vrste Srbije”. Dodir prirode Ovom, četvrtom i finalnom, publikacijom zaokružena je edicija „Zaštićena prirodna dobra Srbije”. U njoj je prikazano po 75 zaštićenih područja, biljnih i životinjskih vrsta, a sve povodom 75 godina postojanja Zavoda za zaštitu prirode Srbije. Monografija donosi prikaz svih vrsta kičmenjaka,