Autor: Slavica Stuparušić
18.06.2024 u 10:56
Veliki je izbor ukrasnog cveća u rasadnicima koje prosto mami svojim raskošnim cvetovima i mirisom. U tom nadmetanju muškatli, kadifa, nevena, prkosa, begonija, malo ko će se uhvatiti za saksiju s biljkom čiji listovi podsećaju na čuvarkuću, a cvetovi su donekle nalik jagorčevini. Otprilike tako bi mogla da se opiše luisija ili levisija, kako se češće čuje, cvetnica koja polako ali sigurno osvaja naše vrtove i balkone. – Levisija simbolizuje ponovno rođenje, rast, otkriće – objašnjava devojka na pijaci koja zainteresovanim kupcima objašnjava zašto je za njihov sunčani balkon baš ovo cveće pravi izbor. Simbol američke države Montane Da bi se razumela simbolika koju cvet nosi, mora se zaviriti u istoriju. Priča o neobičnoj biljci počinje 1806. godine. Vojnik i prirodnjak Meriveder
14.06.2024 u 09:23
Suze i vinograd, prvo je na šta smo pomislili posle nedavno održanog solo koncerta za klavir mlade kanadske pijanistkinje i kompozitorke, srpskog porekla, Nine Platiše u galeriji „Artget” Kulturnog centra Beograda. Publika je stajala, jer su sva mesta bila popunjena. Mnogi su došli da je čuju ponovo posle debitantskog nastupa 2023. godine u Legatu Slavenski. Tu je na poziv Mirjane Lazarević nastupala na Svetski dan muzike koji se tradicionalno slavi svuda u svetu, 21. juna. Nine Platiše u galeriji „Artget” Kulturnog centra Beograda. Koncert su pratili i video-zapisi Katarine Šoškić, Čarlija Karika, Pavla Nikolića, Martina Edralina, Marije Strajnić, Igora Drljače – Rođena sam u Beogradu 1991. godine. Posebne emocije me vežu za njega iako smo se
08.06.2024 u 10:58
Stenovite piramide, kolonije slepih miševa, šuma cera, grčka žaba, dnevni leptiri samo su delić ukrasa Srbije, koji su odnedavno zaštićeni i zakonom. Marina Šibalić, v. d. direktora Zavoda za zaštitu prirode Srbije podsetila je nedavno, povodom 76 godina od kada se biseri prirode u našoj zemlji štite i zakonom, da danas imamo 472 zaštićena područja. S novim spomenicima prirode tako je 9,92 odsto površine pod zaštitom. A sve je počelo 1948. godine zaštitom Velike i Male Ripaljke kod Sokobanje. Dr Dragana Ostojić, načelnica odeljenja za zaštićena područja zavoda, nabrojala je nova zaštićena područja. Spomenici prirode postali su Vražji kamen – Prosečnik, Mrkonjski vis, Dubočka pećina – Gaura Mare, a za četiri nova predela izuzetnih odlika proglašeni su Cer, Klisura reke Đetinje, Ada Ciganl
05.06.2024 u 10:39
Valjati se po travi, spavati na slami, piti vodu s izvora, jahati, ubrati krastavac, penjati se na drvo... Za decu iz grada koja nikada nisu videla domaće životinje, poput krave, svinje, koze ili ovce, jer ih u zoološkom vrtu nema, to je velika avantura. Još kada se tome doda da mogu da budu ceo dan napolju, da se igraju do mraka, bez straha da se ne isprljaju, ne padnu, jedu domaće proizvode... Izgovore roditelja i pravdanja da nemaju nikoga na selu kome bi mogli da povere svoje mališane u poslednje vreme premostili su vredni domaćini koji su svoje seoske kuće osposobili za goste, tako da porodice s decom mogu da dođu na višednevni odmor kao kod najrođenijeg. Caption Vesela livada Kod Gornjeg Milanovca, blizu Rudnika, u selu Salaši nalazi se imanje „Vesela livada” s kojeg odje
31.05.2024 u 12:50
Znamo li šta u nama budi radost, emociju koja može da bude individualna, autentična, mirna i tiha, ali i histerična, narcisoidna, zlonamerna... Radost je tema i nove knjige prof. dr Tijane Mandić, kliničkog psihologa i psihoterapeuta, uprkos mišljenju pojedinih kolega da je birati ovu temu besmisleno u ovakvom svetu prepunom ozbiljnih događaja. Promocija knjige „Radost” (izdavač „HERAedu”) privukla je veliku pažnju. Bezbroj je definicija radosti – za budiste ona je svesnost, sposobnost pamćenja lepote, bivanje u svakom trenutku. Za hrišćane – radost je i tihovanje. Povlačenje u sebe kao u svetilište. Za našu kulturu, gde je, po Jovanu Skerliću, na slovensku depresivnost naslonjen istočnjački pesimizam, ovo je više nego neophodno i dragoceno delo, navela je Sanja Domazet
11.05.2024 u 15:39
Naslov teksta mogao je da bude i „Sreću ne mogu kupiti bogatstvo i privilegije” ili „Usamljenost je toksična”, jer i jedan i drugi ukazuju na neophodnost dobrih međuljudskih odnosa za zdrav, lep i dugovečan život. Suštinski mi možemo da budemo sami, nije to problem u današnje vreme, a da li možemo da budemo srećni, zapitala se Gordana Nikić, doktor psiholoških nauka, koja je magistrirala i doktorirala na beogradskom Filozofskom fakultetu na odseku za razvojnu psihologiju, iz oblasti ljubavi i partnerskih odnosa. Nedavno je promovisala knjigu „Ljubav (ne)mora da boli”, u izdanju „Psihopolisa”, u Biblioteci grada Beograda. Prof. dr Gordana Nikić i poručuje: Voleli ste jednom, volećete opet! Sala je bila prepuna ljudi koji pripadaju različitim generacijama, što samo govori koliko s