Mnogo lica milijardera
Džef Bezos, osnivač „Amazona” i „Blu oridžina”, ovih dana priprema grandiozno venčanje u Veneciji i ne liči mnogo na osobu kakvom se predstavio u knjizi „Smišljajte i istražujte”. Nekada je bio skroman programer s mnogo entuzijazma i kreativnih rešenja
Ovih dana Džef Bezos, američki milijarder, osnivač „Amazona” i „Blu oridžina”, privatne kompanije uključene u američki svemirski program, podigao je Veneciju na noge. Dok mu stanovnici grada na kanalima, okupljeni u pokretu „Venecija nije Diznilend”, poručuju da nije dobrodošao, u punom jeku su pripreme za njegovo venčanje. Šezdesetjednogodišnji Bezos zakazao je s nekadašnjom TV voditeljkom Loren Sančez (55) trodnevno venčanje (od 24. do 26. juna) baš u Veneciji, koja je za Amerikance sinonim za romantiku. Zakupljena su tri najlepša hotela, rezervisana je gotovo kompletna flota gradskih vodenih taksija, u marini je predviđeno mesto za njegovu superluksuznu jahtu vrednu 500 miliona dolara! Na listi zvanica pominje se čak i predsednik Tramp.
Ovaj uvod samo je jedan detalj koji može da ukaže na to kako se američki milijarder prilično promenio. Kada je 2020. godine objavio „Smišljajte i istražujte”, sebe je predstavio kao racionalnog, porodičnog čoveka, iza kojeg stoji skromno poreklo i veliki samopregorni rad i učenje. On je sve postigao sam, zahvaljujući svojoj viziji i kreativnosti, ali i ženi koju je upoznao dok je studirao na Prinstonu i svojim roditeljima, pri čemu mu je uzor zapravo bio očuh.

Megalomanija i hedonizam
Pet godina kasnije on je samo još jedan milijarder koji je svetu postao poznat po milijardama koje troši za hedonizam, po megalomanskim planovima i turističkim turama u svemir.
„Smišljajte i istražujte” (izdanje „Laguna”, prevod Goran Skrobonja) nije ni roman, ni biografija, niti ekonomska analiza o poslovanju čoveka koji je zaradio milijarde dolara. U osnovi to je zbirka njegovih, naravno, probranih pisama akcionarima i nekoliko intervjua i govora održanih u raznim prilikama, uz predgovor Voltera Ajzaksona, bivšeg novinara i urednika koji piše maestralne biografije (pa i onu skorašnju o Ilonu Masku). Ali knjiga je dragocena zbog sijaset važnih i poslovnih i životnih lekcija čoveka koji je osnovao „Amazon”, najveću internet prodavnicu i kompaniju „Blu oridžin”. Ovo je priča o tome kako inteligencija i obrazovanje nisu dovoljni, važno je imati viziju i ideju, zaigrati riskantno kad treba. Naravno, dobrodošao je savet svima da je potrebno osam sati sna i da važne odluke treba da donosite između 10 i 12 časova pre podne.
Njegov „Amazon veb-servis” (AWS) pruža usluge klaud računarstva i aplikacije što je olakšalo poslovanje brojnim kompanijama. „Amazon eho” stvorio je novo tržište za zvučnike u pametnim kućama i njegova „Aleksa” kojoj komandujete da isključi svetla i spusti roletne u mnogim je našim domovima, dok „Amazon studiji” snimaju TV serije i filmove. Bezos je i vlasnik „Vašington posta”, novina koje je spasao propasti.
Kako piše čuveni biograf, ima on i neke nesnosne osobine. Uprkos slavi i uticaju, on je ostao, iza svog razmetljivog smeha, donekle enigma. Kad je bio mali – klempav, bučno nasmejan i nezasito radoznao – provodio je leta u Teksasu na ogromnom ranču svog dede, pomorskog oficira koji je pomagao u razvoju hidrogenske bombe. Džef je na ranču naučio kako da se osloni na sebe. Zajedno su popravili buldožer, kastrirali stoku, polagali cevi, razgovarali o granicama nauke i svemirskih putovanja. Oslanjanje na sebe i pustolovni duh podsticala je i majka Džeki, koja je zatrudnela kad joj je bilo samo sedamnaest godina i zbog toga bila izbačena iz škole. Biološki otac se kratko zadržao u Džefovom životu, a majka se preudala za Migela Bezosa, koji je u SAD došao sa šesnaest godina kao izbeglica s Kube. Kad mu je bilo deset godina, strast prema seriji „Zvezdane staze” odvela ga je do računara u osnovnoj školi u Hjustonu, očuh mu je radio za „Ekson”, a majka je podsticala njegovu ljubav prema elektronici i mehanici. Bio je odlikaš, opsednut istraživanjem svemira, izabran je za učenika generacije. Upisao se na studije fizike na Prinstonu, ali je promenio glavni predmet u elektrotehniku i informatiku.
Posle diplomiranja, brzo je u Njujorku dokazao svoje računarske veštine u finansijskoj industriji, u hedž fondu. Držao je vreću za spavanje u kancelariji za slučaj da poželi tamo da spava posle rada do kasno u noć. Baš tu je naišao na statistiku da internet mreža raste za više od 2.300 procenata svake godine i sinula mu je zamisao da otvori maloprodajnu radnju knjiga onlajn. Odabrao je knjige, jer ih je voleo, nisu bile kvarljive i predstavljale su robu široke potrošnje.
Početak u garaži
Napustio je dobro plaćeni posao i upustio se u nešto novo i stvorio svoj kredo pod nazivom „okvir za minimalizaciju kajanja”, koji se otprilike svodi na to da bi se kajao, ako ne bi bar pokušao. U Sijetlu je otvorio kompaniju (jer je tamo bio dom „Majkrosofta” i mnogo inženjera na gomili za regrutaciju), a očuh i majka uložili su dobar deo svoje životne ušteđevine – prvo 100.000 dolara, a potom više – u početke „Amazona”.
Sa suprugom Mekenzi (s kojom je bio u braku 25 godina i ima troje dece i jedno usvojeno iz Kine) osnovao je kompaniju u njihovoj nevelikoj kući, a garažu su pretvorili u radni prostor. U prvih mesec dana „Amazon” je realizovao prodaju u svih pedeset država SAD i u četrdeset pet zemalja sveta. Ostalo je istorija, a za njega je ubrzo čuo ceo svet.
Teže je biti dobar nego pametan
Bezos je s babom i dedom svakog drugog leta u prikolici krstario po SAD. Deda je vozio, baka je bila suvozač i tokom vožnje je pušila što je smetalo malom Džefu. U tom uzrastu strasno je izračunavao potrošnju goriva u odnosu na kilometražu ili pravio beskorisne statistike o stvarima kao što je bilo trošenje novca. U kampanji protiv pušenja čuo je da svaki dim iz cigarete odnosi određeni broj minuta života. U svakom slučaju, odlučio je da izračuna to za svoju babu. Procenio je broj cigareta koje popuši dnevno, broj dimova po cigareti… Proturio je glavu u prednji deo kola, kucnuo babu po ramenu i ponosno izjavio: ,,S dva minuta po dimu, skratila si sebi život za devet godina!”. Očekivao je da bude pohvaljen kako je pametan i vešt u aritmetici. Umesto toga, baba je zaplakala. Deda je zaustavio kola u kraj, izašao, otvorio dečakova vrata i sačekao da pođe za njim. Džef ga opisuje kao inteligentnog, tihog čoveka, koji mu nikad nije rekao grubu reč. Tada mu je samo smireno rekao: „Jednog dana ćeš razumeti da je teže biti dobar nego pametan.”
Fokusirajte se na…
1. ... dugi rok
To omogućava da se poklope interesi klijenata, koji žele bolje, brže i jeftinije usluge, i interesi akcionara koji žele zaradu od svoje investicije. Njegov savet za tim je: „Budite kornjača, a ne zec.” Na grbu kompanije „Blu oridžin” stoji geslo na latinskom: „Korak po korak, žestoko”.
2. … klijenta
Oni su uvek nezadovoljni, žele još, pa vas tako vuku dalje. Ako ste kao lider opsednut konkurentima, možete da se osvrnete i vidite kako svi zaostaju za vama i možda ćete malo usporiti.
3. … jasno promišljanje
Izbegavajte prezentacije u „Pauer pointu” i sa slajdovima. Kad zaposleni pišu jasne memorandume (ne duže od šest strana) i kad se na početku svakog sastanka čitaju, to nagoni na promišljanje. Čak i to je timski rad.
4. … velike odluke
Kao rukovodilac plaćeni ste da donosite mali broj veoma kvalitetnih odluka. Vaš posao nije da donosite hiljade odluka dnevno. Odluke koje se moraju doneti deli na opozive i neopozive, koje nalažu mnogo više opreza.
5. … zapošljavanje odgovarajućih ljudi
Trudite se da zadržite svestrane, talentovane i motivisane. Postoje tri kriterijuma koje valja razmotriti prilikom zapošljavanja. Hoćete li se diviti toj osobi? Hoće li se ta osoba uzdići na prosečni nivo efikasnosti grupe kojoj se pridružuje? U kom pogledu bi ta osoba mogla da bude superzvezda? Bezos upozorava zaposlene: „Možete da radite dugo, vredno ili pametno i u kompaniji ne možete izabrati dve od te tri stvari.”
Vlasnik „Vašington posta”
„Vašington post” je kupio 2013. godine. U eri opadanja novina, on je u taj list uneo gotovinu, energiju, tehnološke veštine i nove izveštače prepustivši uredniku nesputanu uredničku kontrolu. Priznao je da kupovina uglednih novina nije bio nikakav san iz detinjstva, ali tadašnji vlasnik novina obratio mu se u nevolji, objasnivši da bi to bila velika misija.
U početku Bezos zaista nije „ Vašington post” podvrgnuo svojoj uredničkoj kontroli, ali u jeku Trampove kampanje dao je smernice kako izveštavati i uspeo je da izgladi s predsednikom dugo godina nategnute odnose. Nedavno je samo kratko, preko mreže „Iks”, poručio da će list na stranici Pogledi/Lični stavovi objavljivati isključivo tekstove koji podržavaju i brane dva stuba: lične slobode i slobodno tržište. I kome se ovo ne dopada, može da pakuje kofere.