MODERNI ŠTOFOVI ZA NAMEŠTAJ

Mat pliš, pet pruf i reciklirani materijali

Evropski trendovi nameštaja diktiraju štedljivu izradu otpornijih materijala za mebl štofove

Табуре од рециклираног материјала (Фотографије: М.Никић)

Otkako je Srbija, zbog brojne i kvalitetne radne snage, postala velika radionica izrade nameštaja u Evropi, u našoj zemlji počela su da se otvaraju i predstavništva velikih proizvođača štofova za nameštaj rađenih po svetskim trendovima, kaže za „Moju kuću” Igor Stojanović, predstavnik kragujevačkog dobavljača mebl štofova poljskih proizvođača.

Otkrivajući nam poslednje trendove u izgledu i kvalitetu štofa, on dodaje da je Poljska posle Indije najveći izvoznik štofova, iz proizvodnje koja je premeštena u Kinu, a da trendove diktira zapadna Evropa čiji su veliki proizvođači i nemačke i švedske firme.

Manje sjajni pliš je danas u modi

Ove godine, kaže, pliš je kao i prošle u modi, ali manje sjajan ili mat. Zastupljen je u najširem spektru duginih boja. Takođe, rebrasti materijali sa širokim prugama, kao i tkanine šenil i bukle u obradi koja imitira ručno tkanje naših baka.

Ono što je najmodernije je „grin kolekcija”, koja se pravi od recikliranih materijala, što je opšti trend u svetu. Ona predstavlja uštedu u proizvodnji.

Takođe, sagovornik nam je pokazao najnoviju, pet-pruf kolekciju materijala štofova za nameštaj prilagođenih kućnim ljubimcima, koji štite nameštaj njihovih vlasnika.

Grebanjem oštrom četkom po ovim materijalima, demonstrirao nam je njihovu otpornost na kandže mačaka i pasa. „Živimo u stanovima, često su za naše ljubimce oni tesni i onda neretko oštre kandže na kaučima i foteljama. I ova kolekcija je velika ušteda za veliki broj građana koji imaju ljubimce, jer garantuje dugotrajnost tkanina”, kaže Stojanović.

Bojan Dilparić, rukovodilac beogradskog zastupništva jednog od poljskih proizvođača koji ima predstavništva i u BiH, Albaniji i Makedoniji, kaže da na ovom celom tržištu počinje da preovlađuje materijal nazvan „vega leder”. Reč je, objašnjava, o recikliranom materijalu za čiju obradu se koristi manje hemikalija, a na dodir izgleda kao koža.

„Preporučio bih za presvlačenje nameštaja reciklirane materijale koji se lako održavaju, a to su oni koji na površini zadržavaju vodu ili kafu i ne upijaju ih. Tako nema mogućnosti da se napravi fleka. Oni su preporuka ne samo za kancelarije, već i za dnevne sobe – za kauče, fotelje, ali i za taburee koje ovi materijali čine atraktivnijim detaljima”, kaže Dilparić.

Naročito, dodaje, ako su u pitanju mekani materijali širokih pruga koji su atraktivni za decu, jer mogu da prugama menjaju smer, da po tabureu ili fotelji tako prstima crtaju njima omiljene junake ili figure. „Roditeljima, umesto tabli i kreda, preporučujemo i „zid od štofa”, odnosno da nekim od ovih materijala oblože zid po kom bi mališani ostavljali svoje tragove i pored njega konstruktivno provodili vreme u kući”, kaže Dilparić

On dodaje da su ovakvi materijali, preko beogradskog zastupništva poljske proizvodnje štofova, već preplavili 50 odsto tržišta novog nameštaja u Srbiji.

Kako se sagovornici slažu, trendovi i evropsko tržište se sve više prilagođavaju i lokalnim potrebama. Smatraju, takođe, da će sa manjkom radne snage na velikim tržištima, pored toga što cena rada na našem nije visoka. ali i zbog zapaženog kvaliteta izrade u našim i bosanskim fabrikama, doći do još većeg razvoja proizvodnje i tržišta savremenog nameštaja u Srbiji.