Da bude interesantno i deci i odraslima
Porodično letovanje u našim banjama, na jezerima i obroncima planina, kao i obilazak gradova naši turisti povezuju s mestima u kojima se održavaju kulturne, gastronomske ili sportske manifestacije
Današnjem turisti koji se odluči za obilazak ili letovanje u Srbiji nisu dovoljne njene velike prirodne lepote, iako su svakako veliki podstrek za beg iz velikih i zagađenih gradova. On radije odlazi u turistička mesta kada se održavaju kulturne, gastronomske ili sportske manifestacije. Sve su brojniji i ljubitelji avanturističkog obilaska pećina i šuma, oni koji žele da otkriju i naše kulturno-istorijsko blago, ali i da se kupaju, kvalitetno smeste i, naravno, probaju specijalitete lokalnog podneblja. Porodično letovanje u našim banjama, na jezerima i obroncima planina, kao i obilazak gradova, danas podrazumeva da bude interesantno i deci i odraslima.
To je, može se reći, ocena svih sagovornika „Magazina” s turističke izložbe „Beogradski manifest”, koja je nedavno održana na Kalemegdanu. Porodični festival manifestacija, destinacija i degustacija, kako ga još organizatori zovu, okupio je predstavnike 30 opština u Srbiji, kao i goste iz regiona, koji su simbolično ispred svojih šatora predstavili turističke mogućnosti.
Direktorka JP „Resavska pećina” Ana Bogdanović podsetila je da je uređeno oko 800 metara staze kroz jednu od „najbogatijih” pećina Srbije, ali paralelno s turističkim uređenjem opštine Despotovac na čijoj teritoriji se nalazi. Uporedo s višegodišnjom rekonstrukcijom, manastir Manasija, sedište Resavske škole i duhovni centar despotovine Stefana Lazarevića – sve više se otvara za posetioce. Ima stalne vodiče i uskoro će, očekuju tamo, njegova porta po posećenosti ličiti na manastir Tumane.
Prašuma usred Despotovca
„U kraju imamo i osveženje za sve koji beže od vrućina: prašumu Vinatovaču čija su stabla prečnika većeg od metra, vodopade Veliki buk, dragulj Gornje Resave i Prskalo, potočić koji izvire iz stene na padinama Južnog Kučaja i pada s visine od petnaestak metara. Poslednjih godina sređivani su prilazi ovim retkostima, kao i staze za obilazak netaknute Beljanice. Sve su traženiji alpsko penjanje i vožnja kvadovima, te je za boravak turista morao da se obezbedi i smeštaj. Niko danas neće tek tako da dođe i obiđe prirodu i vrati se u veliki grad za jedan dan. Osim da probaju jagnjeće pečenje iz krajeva čiste trave, turisti hoće i da prenoće, pa i borave nekoliko dana pored vode, zbog čega je porastao broj soba u restoranima u ataru Lisine oko Velikog Buka, a ima i bungalova pored samog vodopada. Smeštaj s doručkom može da se nađe od 2.500 do 4.500 dinara. Od Beograda se auto-putem, sa skretanjem kod Markovca, stiže za sat i po vremena, te ne znam zašto bi ljudi zbog prirodnih lepota, ako ove naše nisu videli, putovali čak u inostranstvo”, kaže vodič i saradnica u „Resavskoj pećini” Gordana Milošević.
Petrova crkva, manastiri Sopoćani i Đurđevi stupovi kao svedočanstva Raške države atrakcija su novopazarskog kraja, kao i džamija Altun-alem, jedna od najlepših u Evropi. Ali, Pazar se sprema i za leto. „Osim novih spa centara u Novopazarskoj banji, u izgradnji je šest bazena u Rajčinovića banji, gde će u julu biti otvoreno i najsavremenije tursko kupatilo, banjski hamam. Cene pansiona biće od 50 evra u hotelu do 200 u bungalovima. U privatnom smeštaju može da se prenoći za 25 evra. Oni kojima je more daleko mogu i u banji da se odmore. Iz Beograda se auto-putem „Miloš Veliki” stiže za 3,5 sata”, kaže Katarina Nešović, predstavnica turističke privrede Novog Pazara.
Dragan Novaković iz Pirota poziva na manifestaciju „Hajlender” od 17. do 21. juna, objašnjavajući da ovo novo takmičenje u hajkingu za njih predstavlja staroplaninski izazov, jer „akcenat nije na rezultatu, nego na uživanju u divljini i delima prirode poput Rsomačkih lonaca”. Privatnog smeštaja ima, cene su različite, ali su domaćini uglavnom onlajn dostupni.
Osim zaboravljenih običaja koje možete da vidite kada obilazite sela na Staroj planini i divlje prirode oko reke Jerme, možete da iznajmite džip i vidite prirodni fenomen Ponor, krašku uvalu duboku 700 metara o kojoj je Jovan Cvijić pisao. Iako su ga, kaže Dragan, iz Sarajeva vojska i ljubav doveli u Pirot, odavde ne bi odlazio, a nedavnu rekonstrukciju tvrđave Kale smatra obnovom svog grada. Ali i ulaznicom za turizam u donedavno zanemareni kraj netaknutih lepota i skrivenih manastira.

Obnova Kuršumlijske Banje, planirana izgradnja olimpijskog bazena, značajno je povećala posetu topličkom kraju, kako kaže Jasmina Savić, direktor TO Kuršumlija. Podsetila je na prethodnu obnovu najstarijih srpskih manastira i centra grada, gradnju novih crkava i staza u Đavoljoj varoši, kao i na otvaranje vrata zaboravljenog kraja. Broj soba za izdavanje porastao je na 26 u Lukovskoj i 13 u Prolom banji, dok ih u decenijama zatvorenoj Kuršumlijskoj još nema. Privatan smeštaj omogućuje da se posećuju lekoviti izvori, čak i terapije, uz boravak po nižim cenama.
Kupanje pod Majevicom
Prošavši pored štanda Ćuprije s kog su pozivali na julsku „Crevarijadu” na obali Velike Morave, kao takmičenje u pripremanju crevaca na žaru, koja su mnogi prvi put probali na Kalemegdanu, stigli smo i do posećene „šatre” Turističke organizacije Republike Srpske. Kako su nam tamo srdačni domaćini rekli, prošla godina bila je rekordna u njihovom turizmu, a već se ove primećuje dalji rast broja gostiju. Turistički „hitovi” RS su stari grad Trebinje nadomak mora, Foča kao domaćin susreta na Sutjesci i raftinga na Tari, kao i Banjaluka s okruženjem u kojem su Nacionalni park „Kozara” i Mrkonjić Grad sa „flajfišingom” na Plivi i Ribniku. Do Banjaluke, s izgradnjom obilaznice oko Brčkog, stiže se za tri i po sata, do Mrkonjića za pet, kažu. Prosečno, dnevni smeštaj košta od 25 evra pa naviše. Novo odredište turizma je Ugljevik pod Majevicom. Kako nam je rekao direktor TO Dragan Đokić, u rodnom mestu Filipa Višnjića Gornjoj Trnovi gradi se njemu posvećen muzejski kompleks, ali je u izgradnji i veštačko jezero Mezgraja, na mestu starog rudnika – u trendu savremenog letnjeg odmora.

Dečja zona turizma
U dečjoj zoni udruženje „Autizam Srbija” predstavilo je slikarske radove autističnih mališana, kako bi se podigla svest o njima i apelovalo na humanitarnu podršku u organizovanju izleta na koje ih udruženje vodi, kaže potpredsednik Srboljub Ranković.