Autor: Slavica Stuparušić
13.09.2025 u 09:00
„Prvo stavite masku sebi, pa onda detetu.” Savet iz avionskih uputstava postaje metafora za negovanje: bez brige o sebi, nema ni snage za druge. A u Srbiji, negovatelji — formalni i neformalni — često ostaju bez „maske”, bez podrške, bez sistema koji ih štiti. Zaposlene u ustanovama dugotrajne nege, kao i članove porodice na koje se sručio teret brige o starima, bolesnima ili nemoćnima, sustiže zamor saosećanja i sekundarna traumatizacija. To je zaključak konferencije za novinare povodom objavljivanja rezultata istraživanja o mentalnom zdravlju negovatelja, koje su tokom 2024. godine sproveli Crveni krst Srbije i Komora socijalne zaštite. Podaci su zabrinjavajući: oko 25 odsto ispitanika pokazuje znake umerene do blage depresije, a sedam odsto teške depresije. U zemlji u kojoj je svaki peti
25.08.2025 u 15:45
Vreo sunčan dan, crveno slovo u kalendaru – Sveti arhangel Gavrilo letnji, a mi se zaputili u Malo Crnuće, tačnije selo Kula, na otvaranje vinarije Nenada i Tanje Sarić. Njih ništa nije sprečilo da tog dana budu srećni, nasmejani, dobri domaćini, jer oni žive svoj san. Preselili su se iz Beograda u Tanjin zavičaj, podno Homoljskih planina, da bi gajili vinovu lozu i pravili dobro vino. On pravnik, ona ekonomista. Neko će reći: „Koja ih je muka naterala?”, s obzirom na to da vinograd traži slugu, a ne gospodara, a oni imali redovan posao, dobru platu. Odlazak iz Beograda Nisu hteli da budu podstanari, da decu ranom zorom vode u vrtić i trče s posla po njih. – Želeli smo da imamo nešto naše, privatni posao koji će nam pomoći da se pomerimo iz Beograda – objašnjava Nenad, koji je u glavno
19.08.2025 u 08:13
Otkada su stupili na scenu, pre više od šest decenija, zubni implantanti sve su popularniji u svetu, kao adekvatno rešenje za nedostajuće zube. – Neko ko je bio osuđen na protezu, ugradnjom implantanata može da pređe na most ili neki fiksni rad, što omogućava žvakanje hrane, a važan je i psihološki momenat. Proteze, koje drže implantanti, stabilnije su od običnih – kaže za „Magazin” prof. dr Vladimir Biočanin napominjući da su neophodna minimum dva implantanta koja bi nosila protezu, dok za fiksni rad, recimo most, minimum četiri do osam. Vladimir Biočanin Danas je 95 odsto implantanata napravljeno na bazi visoko prečišćenog titanijuma. Radilo se na usklađivanju s biologijom, boljem razumevanju zarastanja, opterećenju.... Može li da se ubrza zarastanje? – Može. Postoje
17.08.2025 u 10:28
Pravilno zalivanje biljaka „nije nauka”, pa ipak se dešava da se osuše od „žeđi” ili uvenu zbog preterivanja, da „piju” vodu svaki dan, a opet ne napreduju. I u vreme letnjih velikih vrućina važno je voditi računa kojom vodom i u koje doba dana navodnjavamo biljke bilo da je reč o cveću u saksiji, povrću, voću, travi…
Biljke se zalivaju da bi ostale zdrave i sposobne da rastu, ali to je više od puke „hidratacije”. Voda pre svega pomaže da se hranljive materije iz zemlje apsorbuju i prenesu kroz biljku. Foto-sinteza ne može da se odvija bez vode, ona je sastavni deo procesa u toku koga biljke proizvode energiju uz pomoć sunčeve svetlosti. Isparavanje vode kroz listove hladi biljku, posebno tokom vrućih dana. Čvrste su i jedre, jer voda puni ćelije biljke i omogućava da stabljike i listovi stoje uspravno.
14.08.2025 u 08:54
Ko je dr Borislav Agapiev, pitali smo veštačku inteligenciju (VI), a odgovor je stigao trenutno: „Ličnost koja sama po sebi zvuči kao lik iz knjige, a ne samo njen autor. On je doktor računarskih nauka, inženjer, inovator i preduzetnik s izuzetnom karijerom u Americi i Srbiji. Radio je u ’Intelu’ na razvoju mikroprocesora ’pentijum pro’, svoj startap, kompaniju ’Wowd’, prodao je ’Fejsbuku’, dok je tri njegova patenta vezana za pretraživanje interneta otkupio ’Gugl’. Agapiev nije na tome stao – osmislio je nove sisteme veštačke inteligencije koje već možete isprobati. Predaje na Računarskom fakultetu u Beogradu.” Borislav Agapiev I to je sve, pitamo našu „sagovornicu”, veštačku inteligenciju znajući za knjige: „Alisa u zemlji finansijskih čuda” koju je Agapiev napisao u saradnji sa če
27.07.2025 u 10:11
Retki su oni koji umeju, u današnje vreme ubrzanog ritma života, da zastanu, oslušnu i razumeju. Dr Zorica Minović, specijalista neuropsihijatrije, jedna je od tih retkih. Rođena u Čačku, a srcem i profesijom vezana za Beograd, Zorica je više od lekara — ona je svedok, saputnik i čuvar tuđih ispovesti. Njen životni put je put dubokog slušanja, duhovnog traganja i neprestanog davanja. Doktorke Zorica i Milica Minović Od snova do poziva Maštala je kao devojčica da leči ljude. Roditelji su je odvraćali — sve dok na testu za profesionalnu orijentaciju psiholog nije rekao da bi za nju bila idealna istorija umetnosti ili novinarstvo. Tada su, kako kaže: „postali fanovi medicine”. Iako je prvobitno želela da bude pedijatar, sudbina je odvela u neuropsihijatriju. Danas, pos
16.07.2025 u 07:44
Gledajući unikatne modne detalje Ivane Radovanović iz sremskog sela Višnjićevo u šidskoj opštini, koje sama kreira i ručno izrađuje, nismo ni slutili da njen san nije bio da bude modistkinja, već oficir na prekookeanskim brodovima. Zagledana u reku Studvu i Bosut, u koji se uliva u samom centru rodnog sela Morović, maštala je o morskoj pučini. U Beogradu je završila Školu za brodarstvo, brodogradnju i hidrogradnju, za nautičkog tehničara – pomorski smer. Ivana Radovanović – Želela sam da idem na brod, kruzer, imala sam i priliku, ali otac je bio protiv, smatrao je da to nije za mladu devojku – priča Ivana. Zašto brod, i to prekookeanski? – Maštala sam da obiđem i upoznam svet, ljude, kulture, da nađem sebe. Nisam mislila da to bude moje definitivno opredeljenje, nego sam to v