Autor: Slavica Stuparušić
17.08.2025 u 10:28
Pravilno zalivanje biljaka „nije nauka”, pa ipak se dešava da se osuše od „žeđi” ili uvenu zbog preterivanja, da „piju” vodu svaki dan, a opet ne napreduju. I u vreme letnjih velikih vrućina važno je voditi računa kojom vodom i u koje doba dana navodnjavamo biljke bilo da je reč o cveću u saksiji, povrću, voću, travi…
Biljke se zalivaju da bi ostale zdrave i sposobne da rastu, ali to je više od puke „hidratacije”. Voda pre svega pomaže da se hranljive materije iz zemlje apsorbuju i prenesu kroz biljku. Foto-sinteza ne može da se odvija bez vode, ona je sastavni deo procesa u toku koga biljke proizvode energiju uz pomoć sunčeve svetlosti. Isparavanje vode kroz listove hladi biljku, posebno tokom vrućih dana. Čvrste su i jedre, jer voda puni ćelije biljke i omogućava da stabljike i listovi stoje uspravno.
14.08.2025 u 08:54
Ko je dr Borislav Agapiev, pitali smo veštačku inteligenciju (VI), a odgovor je stigao trenutno: „Ličnost koja sama po sebi zvuči kao lik iz knjige, a ne samo njen autor. On je doktor računarskih nauka, inženjer, inovator i preduzetnik s izuzetnom karijerom u Americi i Srbiji. Radio je u ’Intelu’ na razvoju mikroprocesora ’pentijum pro’, svoj startap, kompaniju ’Wowd’, prodao je ’Fejsbuku’, dok je tri njegova patenta vezana za pretraživanje interneta otkupio ’Gugl’. Agapiev nije na tome stao – osmislio je nove sisteme veštačke inteligencije koje već možete isprobati. Predaje na Računarskom fakultetu u Beogradu.” Borislav Agapiev I to je sve, pitamo našu „sagovornicu”, veštačku inteligenciju znajući za knjige: „Alisa u zemlji finansijskih čuda” koju je Agapiev napisao u saradnji sa če
27.07.2025 u 10:11
Retki su oni koji umeju, u današnje vreme ubrzanog ritma života, da zastanu, oslušnu i razumeju. Dr Zorica Minović, specijalista neuropsihijatrije, jedna je od tih retkih. Rođena u Čačku, a srcem i profesijom vezana za Beograd, Zorica je više od lekara — ona je svedok, saputnik i čuvar tuđih ispovesti. Njen životni put je put dubokog slušanja, duhovnog traganja i neprestanog davanja. Doktorke Zorica i Milica Minović Od snova do poziva Maštala je kao devojčica da leči ljude. Roditelji su je odvraćali — sve dok na testu za profesionalnu orijentaciju psiholog nije rekao da bi za nju bila idealna istorija umetnosti ili novinarstvo. Tada su, kako kaže: „postali fanovi medicine”. Iako je prvobitno želela da bude pedijatar, sudbina je odvela u neuropsihijatriju. Danas, pos
16.07.2025 u 07:44
Gledajući unikatne modne detalje Ivane Radovanović iz sremskog sela Višnjićevo u šidskoj opštini, koje sama kreira i ručno izrađuje, nismo ni slutili da njen san nije bio da bude modistkinja, već oficir na prekookeanskim brodovima. Zagledana u reku Studvu i Bosut, u koji se uliva u samom centru rodnog sela Morović, maštala je o morskoj pučini. U Beogradu je završila Školu za brodarstvo, brodogradnju i hidrogradnju, za nautičkog tehničara – pomorski smer. Ivana Radovanović – Želela sam da idem na brod, kruzer, imala sam i priliku, ali otac je bio protiv, smatrao je da to nije za mladu devojku – priča Ivana. Zašto brod, i to prekookeanski? – Maštala sam da obiđem i upoznam svet, ljude, kulture, da nađem sebe. Nisam mislila da to bude moje definitivno opredeljenje, nego sam to v
16.07.2025 u 07:43
„Smej se smej, uvek se smej”, reči su pesme, jer na licu od osmeha nema lepšeg mejkapa i na sve to treba dodati da smeh, dokazano, zbližava ljude, otklanja stres i ublažava bolesti pa se zbog toga i primenjuje u pojedinim terapijama. Smeh može i da se vežba. Indijac dr Madan Katari ustanovio je sistem vežbi koji izaziva smeh a koji obuhvata vežbe disanja uzete iz joge, kao i vežbe istezanja i tehnike za stimulisanje smeha. Ovaj sistem za izazivanje smeha pokazao se kao vrlo delotvoran i veoma brzo postao popularan širom sveta. Danas u svetu ima na stotine hiljada klubova smeha, čiji članovi se redovno sastaju isključivo da bi se smejali radi unapređenja sopstvenog zdravlja. Smeh je najjednostavniji oblik dubokog disanja, a nobelovac dr Oto Varburg tvrdi da, kada bismo unosili dovoljno kiseoni
03.07.2025 u 13:57
Sredinom maja, brojni gosti su se uputili ka Kostolcu. Grešite ako ste pomislili da su krenuli ka Viminacijumu, arheološkom nalazištu jednog od najvećih vojnih logora na Dunavu i glavnom gradu rimske provincije Gornje Mezije, koji je nastao u prvom veku. Nepregledna kolona automobila ovog puta se kretala od Kostolca, kroz naselje i voćnjake asfaltnim putem, ka Malom gradu. Do najveće kote, iznad sela Kostolac, na sam ćošak Sopotskog brda, levo od reke Mlave. Tu je izuzetno značajno arheološko nalazište sa kulturno-istorijskom slojevitošću koja potvrđuje kontinuitet života u Kostolcu dug osam milenijuma! Ovo čudesno mesto, sa koga se za lepa vremena vide Vršački breg i Avala, poznato je i po velelepnoj zadužbini, Todića crkvi. Povod okupljanja bilo je obeležavanje jubileja starokostolačkog Hrama
05.07.2025 u 10:00
ALKOHOLIZAM Zalečeni, nikad izlečeni – Ne idem više ni na svadbe, ni na sahrane – rekao je P. Z., koji je uspeo da se izvuče iz kandži alkohola. Svoju životnu priču, put od alkoholizma do zalečenja i razloge zašto se latio čaše ispričao je na nedavno organizovanoj tribini posvećenoj zloupotrebi alkohola. Na tribini se moglo čuti gde je granica tolerancije, kada potražiti pomoć, koje su statistike zalečenih... LIČNOST ŽARKO DIMIĆ Hroničar Brankove varoši Kad se pomene dalja i bliža prošlost uvek ljupkih Sremskih Karlovaca, jedno ime je neizbežno: dr Žarko Dimić, hroničar, istraživač, pesnik, književnik, zaljubljenik u mesto kome je posvetio ceo svoj život i bogato stvaralaštvo. Sabesednik „Magazina” već decenijama proučava istorijat varošice, a u minulim vremenima po