RAZGLEDNICA IZ BANjE BAD IŠL

U znaku careva, raskoši i kolača

Ovde i danas radi pošta iz koje je 1914. godine car Franc Jozef Prvi poslao telegram i objavio rat Srbiji. U banjskim vilama su se odmarali Alfred Nobel, Johan Štraus, Sigmund Frojd, Greta Garbo, Marlen Ditrih

Омиљено летовалиште цара Франца Јозефа (Фотографије М Стефановић)

Austrijsku banju Bad Išl proslavili su vladari Habzburške monarhije. Prema jednoj legendi, nadvojvotkinja Sofija nije mogla da ima porod, pa su joj ljudi iz najbližeg okruženja savetovali da lek potraži u ovoj banji. Ona je savet poslušala, došla je u lečilište, kupala se u lekovitoj, slanoj vodi i rodila četiri sina, koje su docnije mnogi nazivali „prinčevi soli”. To je bilo dovoljno da se banja pročuje ne samo u carevini, već i van njenih granica.

Danas je to živopisni gradić s nešto više od 13.000 stanovnika, od Beča udaljen 280 km, a od Salcburga 55 kilometara. Prepun je turista i starih, dobro očuvanih građevina, bogate prošlosti. Decenijama je ovde sve u znaku raskoši, careva, lekovite vode i kolača.

Žičara turiste vozi na vrh planine Katrin. Gotovo pola miliona ljudi poseti godišnje Bad Išl (Pixabay)

Našoj istoriji banja nije baš „po volji”, jer je iz nje 1914. godine car Franc Jozef Prvi poslao telegram kojim objavljuje rat Srbiji, što je bio povod za početak Prvog svetskog rata. Car je leti više vremena provodio u Bad Išlu nego u Beču, pa se i u vreme sarajevskog atentata na svog nećaka i naslednika habzburškog trona, nadvojvodu Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju zatekao u ovom mestu. Pošta iz koje je poslat telegram i danas postoji i ima istu namenu. To je monumentalno zdanje, baš kao i čuveni hotel „Kod pošte” koji je u obližnjoj pešačkoj zoni.

Park za promenade

Gotovo pola miliona ljudi poseti godišnje Bad Išl. Zadovoljni su što su u prilici da uživaju u raskošnim parkovima, velelepnim građevinama, kafićima, restoranima i da se susreću s ljubaznim i poslovnim meštanima kojima je turizam glavna stavka u budžetu. Zato su prema svima ljubazni, nastoje da i turisti primete njihovu „aristokratsku crtu”. Kajservila je jedna od karakteristika mesta. Poznata je i kao carska letnja rezidencija koju je Franc Jozef preuredio da bi tu letovao sa suprugom Elizabetom, u narodu poznatijom kao Sisi. Ispred rezidencije, na površini od oko 100 hektara, nalazi se prelepo uređen park.

(Pixabay)

U okolini je oko 70 jezera, a posebno zanimljivi su alpski vrhovi. Banja leži na ušću reke Išl u reku Traun, na nadmorskoj visini od 470 metara. Položaj je takav da su ga geografi svrstali u središte oblasti Salckamergut Gornje Austrije. Nisu car i njegova svita jedini koji su voleli i banju i čitav kraj. Prema pisanim tragovima, ovde su se odmarali, ali i stvarali Johan Štraus, Alfred Nobel, Sigmund Frojd, Greta Garbo, Marlen Ditrih, Romi Šnajder i drugi. Svraćale su i mnoge poznate domaće i strane ličnosti toga doba kako bi posetile carsku svitu.

Sve njih je trebalo smestiti i obezbediti im ne samo bogatu trpezu, već i dobru zabavu. Zato je 1873. godine izgrađena neoklasična balska dvorana koja je mogla da primi oko 1.200 gostiju. Kasnije je ta zgrada uništena u požaru, ali su je austrijske vlasti obnovile, i ona sada služi za kulturna dešavanja.

čuveni hotel „Kod pošte” 

Besprekorne fasade

Hotel „Kod pošte” smešten je u velikoj, žutoj zgradi čiji je prvi vlasnik bio Karl Koh. Za njega kažu da je upamćen po tome što je 1827. u banji otvorio prvi hotel. Docnije je zgrada obnovljena i prilagođena potrebama novih, zahtevnijih gostiju. Ipak, njen izgled ostao je isti kao i pre gotovo dva veka.

U glavnoj pešačkoj zoni atrakcija je poslastičarnica „Zauner” koja nudi raznovrsne, uistinu prelepe i ukusne kolače. Najtraženiji su čuveni išleri zbog kojih je najveća gužva i koje obavezno treba probati. Naravno, ako pronađete slobodno mesto. Ne treba gubiti strpljenje. Gosti se zaslade kolačima, oslobode sto i kreću dalje u pohode.

Tipične alpske kuće

Nijedna fasada mnogobrojnih zgrada u Bad Išlu nije zapuštena, nijedna ulica nije bez zelenila. Svuda prednjače fontane i popločani trgovi. Otmenost koju je letovalište poprimilo još u carska vremena traje i danas. Crkva, vile na reci, carska vila s prelepim parkom i još lepšim pogledom na okolinu. Turizam je decenijama cvetao, između ostalog i zato što je banja carska. U vreme lokalnih praznika, a ponajpre zbog turista, na ulicama ćete videti parove obučene u ovdašnje narodne nošnje. To je atrakcija, i svi su oduševljeni takvim potezom gradskih vlasti i kulturnih radnika. Ako poželite, gradom možete da se provozate i kočijama.

nadaleko čuvene poslastičarnice

U restoranima i kafićima Austrijanci najčešće posegnu za pivom, kafom, kobasicama i kolačima.

CAR U KRATKIM PANTALONAMA

Razgledanjem Kajservile, posetioci su u prilici da, uz ostalo, vide i teški drveni sto cara Jozefa. Na njemu je pero kojim je 28. juna 1914. godine napisao telegram, objavljujući rat Srbiji. U Bad Išlu su i danas vidljiva sećanja na najduže vladajućeg habzburškog cara, kao i na njegovu lepu ženu Elizabetu. Na pojedinim zgradama su njihovi portreti, koji ih prikazuju u raznim fazama života, a postoji i statua cara obučenog u kratke pantalone i lovački kaput.

VILA ZA MLADENCE

U godini kada su se venčali Franc Jozef i Elizabeta Sisi, princeza Sofija od Bavarske kupila im je staru vilu u Bad Išlu. I danas se smatra da so u mineralnoj vodi banje ima lekovita svojstva. Zato je priličan broj onih koji uživaju u mineralnim, termalnim kupkama ovdašnjih spa centara. Najpoznatije slane kupke su one u „Salckamergut termal spa”. Nudi se i plivanje u „Parkbad” bazenu.