NAŠI FENOMENI PRIRODE

Izuzetno Tičije polje

Zaštićeno prirodno dobro „Ozren – Jadovnik” primamljivo je kako za planinare, tako i za istraživače, a posebnim ga čine cvetne livade, planinska sela, kanjoni, klisure i raznovrsni živi svet

Тичије поље (Фото Првослав Павловић)

Nepregledne livade i pašnjake Jadovnika i susednog mu Ozrena polako osvaja šuma, čuje se tek poneka klepetuša – zvona goveda i ovaca. U zaseoku Tičije polje dim se iz odžaka vije samo još iz jedne kuće. Čiste izvorske vode, samoniklo bilje, oštar planinski vazduh privlače planinare, turiste, ljubitelje prirode, a to budi nadu da će se život vratiti na ovaj prostor jugozapadne Srbije koji je zaštićen kao Predeo izuzetnih odlika „Ozren – Jadovnik”.

Jadovnik (Foto Dragan Bosić)

Ovo područje je prepoznatljivog izgleda sa značajnim prirodnim, biološko-ekološkim, estetskim i kulturno-istorijskim vrednostima, koje se vremenom razvijalo kao rezultat uzajamnog delovanja prirode i tradicionalnog načina života lokalnog stanovništva. Kao takav, na teritoriji opštine Prijepolje, izdvojen je Predeo izuzetnih odlika „Ozren – Jadovnik”.

Naziv planine Jadovnik verovatno potiče od muke i jada koji su snašli sve koje je zima nespremne zaticala na ovoj planini. Naime, sneg zna da dostigne i do tri metra visine, a problem predstavlja i gusta i neprozirna magla. Ozren se pruža jugoistočno od Jadovnika. Na padinama ove planine mnogobrojni izvori slivaju se u jedan od kog kreće reka Uvac. Od meštana ćete čuti da Uvac ima izvora koliko je u godini dana.

Jedan od izvora reke Uvac (Foto Slavica Stuparušić)

Pod režimom zaštite je visokoplaninski kras Jadovnika, klisure i kanjoni Dubočice, Ramovića i Dubokog potoka, izvorske vode, pitomi proplanci karakteristični za dinarske planine Starog Vlaha.  Biološke vrednosti područja izražene su kroz raznolik biljni i životinjski svet. Od biljnih vrsta, kao izuzeto značajne, izdvajaju se lincura, narcis i ravnostrani zvončić, koji je stenoendemit klisure Lima i Polimlja.

 (Foto Prvoslav Pavlović)

Ovaj prostor jedan je od važnijih centara biljne raznovrsnosti ne samo Srbije već i čitavog Balkana i Evrope, sa 59 vrsta balkanskih endemita, 54 vrste retkih i ugroženih biljnih taksona i evropsko-borealne vrste smrče, kleke, bukve, crnjuše, borovnice koje se nalaze na nadmorskoj visini od 600 do 1.200 metara.

– Oblast Ozrena označena je kao područje od međunarodnog značaja za biljke (IPA) – naglašavaju u zavodu.

Na Jadovniku (Foto Dragan Bosnić)

U klisurama, usečenim u padine Ozrena i Jadovnika, nalazi se i tercijarni relikt, mirišljavo drvo tisovina. Narodno verovanje kaže da tisa štiti od zlih duhova, pa je u krajevima gde raste njeno drvo ušivano u odeću ili se nosilo okačeno o vrat u obliku krstića.

Raznovrsnost faune ogleda se u 19 vrsta gmizavaca i vodozemaca, od kojih se izdvajaju poskok i šareni daždevnjak. Nebom jezdi preko 100 vrsta ptica, a skoro sve vrste su gnezdarice. Neke od najznačajnijih vrsta su prdavac, beloglavi sup, suri orao, ušata ševa, riđi mišar, vetruška, buljina. Vidra i divlja mačka samo su neke od 25 vrsta sisara koji žive na ovom području.

 Podno planine Ozren, na blizu 1.500 metara nadmorske visine (Foto Prvoslav Pavlović)

Vilinski konjici su reprezentativni predstavnici faune insekata u smislu pokazatelja očuvanosti staništa.

– Prostor odlikuje i specifičan seoski ambijent s vrednim objektima etno-nasleđa koji predstavljaju odraz duhovnosti i života stanovništva i veoma vredno kulturološko nasleđe – navode u Zavodu za zaštitu prirode Srbije.

Klisure i kanjoni, usečeni u padine Ozrena i Jadovnika, praktično su nepristupačni i ostavljaju utisak prave netaknute divljine. Nasuprot tome, pitomo Tičije polje i skoro ravna i pod bujnom travom površina Jadovnika pružaju potpuno drugačiju sliku.

Podno planine Ozren, na blizu 1.500 metara nadmorske visine, svilo je svoje gnezdo Tičije polje, zaseok sela Milakovići. Etnografski muzej na otvorenom, u kome je za razliku od Sirogojna, sve izvorno i živo.

 

Prostor dopunjuju i vredni spomenici kulture, pre svih obnovljen manastir Davidovica iz 13. veka, zadužbine Nemanjinog unuka, župana Dmitra (potonji monah David). U manastirskoj crkvi sahranjen je otac kneginje Milice, knez Vratko.