ISHRANA

Držanje dijete u vreme praznika – moguće

Osobe koje strogo vode računa o ishrani ne bi smele ni da pogledaju klasični „novogodišnji meni”: pečenje, sarma, roštilj...

(Фото Пиксабеј)

Svaki poduhvat ima svoja iskušenja, pa tako i dijeta. Osobama na dijeti svaka promena je dobra ukoliko pozitivno utiče na cilj koji je pred njom. A šta ako ipak utiče negativno? Verovatno se pitate šta osoba koja je pre izvesnog vremena počela da se hrani na poseban, dijetalni način i sa dijetalnim namirnicama može da očekuje kada se nađe oči u oči sa obiljem visokokalorične hrane, dakle u ovo vreme slavlja i praznika.

Najveći deo kućnog budžeta svake porodice svakodnevno odlazi na hranu, pa verovatno zato i volimo da se počastimo i za praznike. Ovo važi i za osobe na dijeti. Ukoliko ipak malo „zgreše”, posledice neće biti značajne po nastavak dijete i ostvarivanje zacrtanog cilja, međutim, ako „zaređaju”, nastavak dijete i ostvarenje cilja može biti dovedeno u pitanje.

Bez obzira na to koliko dijeta sam napisala, uvek se iznenadim koliko je nečija motivacija bitna stavka u držanju dijete. Gde ćete bolje vreme za preispitivanje sebe od kraja godine kada svako od nas donosi nove planove. Osoba koja je motivisana može mnogo da postigne, čak i kada joj se ispreče neki remetilački faktori, poput praznične gozbe. To je život: ono što nam se dešava dok pravimo planove za budućnost. Motivišite se i prilagodite situaciji.

Kada jedemo, koliko jedemo, šta jedemo, kako jedemo, gde jedemo… svi navedeni faktori imaju svoje uzroke i moguće posledice. Uzroci su često vidljivi, na primer mesto i vreme, stres, društvo, popularnost, materijalna situacija, opterećenost poslom ili učenjem i bezbroj drugih. Naravno, i praznici su jedan od njih. Posledice nisu toliko brojne, a mogu biti jasno vidljive: gojaznost ili sa druge strane neuhranjenost, bolest.

Pravovremenost je osnova zdrave ishrane, dakle, odredite kada ćete u toku dana jesti i toga se pridržavajte. Manje oscilacija u vremenu obedovanja znači i manji rizik od gore navedenih posledica.

Umerenost u ishrani je vrlina, baš kao i u životu uopšte. Prava mera količine unete hrane je od velikog značaja po posledice. Praznici su vreme obilja hrane, a to implicira prejedanje, dakle preterivanje. Ne navikavajte se na preterivanje i na dobrom ste putu.

Zdrave namirnice i zdrava priprema su srž dobre dijete. Što se pre odreknete onoga što ne potpada u ovu grupu, bolje po vas. U toku praznika ove zdrave namirnice su u manjini. Nažalost.

Ako jedete dijetalnu hranu polako, sa uživanjem, vi u stvari razvijate afinitet prema takvoj hrani. Isto kao što ste nekada radili sa slatkišima ili sa hranom koju sada volite.

Jasno je da što manje faktora u toku praznika prekršite, bolje ćete proći.

Ljubav prema hrani je iskrena ljubav. To najbolje znaju osobe s viškom kilograma. Dijeta, sa druge strane, ne mora biti odricanje od ukusne hrane, već samo od one koja je kalorična, masna, slana i slatka. To, nažalost, znači da one osobe koje strogo vode računa o ishrani ne smeju ni da pogledaju klasični „praznični meni”: pečenje, sarma, gibanica, roštilj, ruska salata, gomila kolača i torte, sa sokovima i alkoholom…

Ako morate da preterujete u nečemu, neka to ne bude hrana, već vaša motivacija, zabava, vedrina i dobro raspoloženje.

Jasna Vujičić, nutricionista
www.nadijeti.com