Autor: Slavica Stuparušić
27.12.2025 u 17:32
U samom centru Beograda, u Makedonskoj ulici, nedavno je otvorena vintidž prodavnica namenjena isključivo muškarcima. Vlasnik, Rus koji se preselio u Srbiju, kaže da je ideja nastala iz lične potrebe: želeo je kvalitetnu odeću iz devedesetih, udobnu i dugotrajnu, ali u Beogradu nije mogao da je pronađe. Rešio je da sam otvori radnju u kojoj će muškarci sličnih afiniteta moći da pazare dobro očuvanu garderobu. Cene su vrlo pristupačne: odelo brenda „Hugo Bos” prodaje se za 8.000 dinara, „Levis 501” farmerke za 6.000, flanelske karirane košulje za 2.500, a uz to su u ponudi i kačketi, kaiševi i drugi dodaci. Dok smo razgovarali, jedan mladić je već kupio sako – njegov prvi u životu, i to „Bosov”, kariranog dezena. Izraz zadovoljstva govorio je dovoljno. Ekonomska situacija je verova
26.11.2025 u 08:22
Kafa se peče, može i da se kuva, riba gaočica je afrodizijak, sir iz mjeha jedan od najstarijih sireva u Evropi, maslinovo ulje donosi ekstra profit… Poput pravih štrebera, upijali smo svaku reč na nedavno održanom predstavljanju monografije „Hrana u Hercegovini kroz vijekove”, koju potpisuju dr Dragan Brenjo i akademik prof. dr Novo Pržulj. Promocija je okupila ljubitelje kulture, tradicije i gastronomije. Predstavljeni su ne samo rezultati višegodišnjeg istraživanja, već i lični uvidi, anegdote i vizija budućnosti gastronasleđa kao pokretača održivog razvoja. Ovo delo, nastalo po ideji protojereja-stavrofora Radivoja Krulja, predstavlja prvi sveobuhvatni pregled gastronomske istorije Hercegovine od kraja 12. veka do danas. – Kada nam je otac Radivoje ubacio tu misao u glavu, nisam znao odakle
26.11.2025 u 08:22
Lepinja zauzela 32. mesto na listi 100 najboljih hlebova na svetu – prostrujala je vest regionom. Portal „Tejst atlas”, globalni vodič za tradicionalnu hranu, objavio je listu najboljih hlebova sveta za 2025. godinu, a srpska lepinja je bila rame uz rame s hlebovima iz Indije, Italije, Meksika i drugih zemalja. Na listi se našao indijski nan s belim lukom i puterom – zauzeo je prvo mesto. Italijanska fokača, meksički bolilo, gruzijski puri, turski simit – deo su ove prestižne selekcije, na čijoj 103. poziciji je srpska proja, a na 125. česnica. Zašto je lepinja zaslužila mesto među najboljima? U obrazloženju portala stoji da je lepinja „mekana i sunđerasta pogača na kvascu, popularna širom Balkana, koja se tradicionalno peče na visokoj temperaturi”. Upravo ta tehnika pečenja daje joj karakteri
21.11.2025 u 14:04
Viđamo je na bilbordima i u TV reklamama, pa bi, na prvi pogled, moglo da se pomisli da je reč o manekenki. Međutim, iza tog lica koje odiše smirenošću, stoji akademska slikarka i mozaičarka, poznata i cenjena širom sveta – Anđelka Radojević, koja svoju Šumadiju ne napušta: „Ovde sam svoj na svome, od rođenja”. Čekić, nakovanj, klešta i pinceta – to je njen alat. U sudaru snage i preciznosti nastaje mozaik, način njene komunikacije sa svetom. Ta tehnika, koja ne prašta greške, daruje trajnost. – Dugotrajan je to proces, ali lep. Za mene je mozaik antistres terapija, vreme koje provodim kvalitetno sama sa sobom. U njega ugrađujem sve svoje znanje i ljubav, koju kasnije delim sa publikom – kaže Anđelka. „Kada ne bi bilo žena, dijamant bi bio samo običan kamenčić”, rekao je Viktor Igo, a
21.11.2025 u 12:08
U savremenom dobu, kada internet zauzima sve veći deo našeg svakodnevnog života, ni vera nije ostala izvan digitalnog sveta. Na brojnim internet stranicama, zvaničnim sajtovima pravoslavnih eparhija i manastira vernici mogu da čitaju molitve, žitija svetih, kao i objašnjenja praznika i bogosluženja. Srpska pravoslavna crkva ima svoj zvanični sajt, a mnoge eparhije i manastiri redovno objavljuju vesti, propovedi i duhovne pouke. Druga nagrada za kolekciju Đorđe Vukadinović, Čačak Poseban primer povezivanja vere i savremenih medija predstavlja Međunarodna izložba fotografija „Pravoslavlje na internetu”, koju već 20 godina zaredom organizuje Društvo ljubitelja fotografije, filmskih i video ostvarenja „Beofoto” iz Beočina. Ova izložba okuplja fotografe iz celog sveta koji svojim radovima pr
08.11.2025 u 16:49
U mirisu zaprške krije se vreme kada se kuvalo sa strpljenjem, na laganoj vatri, dok se jelo ne ukrčka i na kraju zgusne. Pasulj, sarma, čorbe – bez tog završnog dodira, za mnoge nisu kompletni. Danas, kada više znamo o zdravlju, zaprška zaslužuje preispitivanje. Mešavina brašna i masnoće, najčešće ulja ili masti, koja se kratko prži i dodaje jelima radi zgušnjavanja i ukusa, u balkanskoj kuhinji je gotovo obavezna u mnogim jelima. Pasulj bez zaprške je za mnoge nezamisliv. Ali, ni njene loše strane ne treba zanemariti. Ulja ili mast (maslac) ako se koriste u većim količinama mogu povećati holesterol u krvi, a zaprška dodaje jelu značajan broj kalorija bez nutritivne vrednosti. Nekome preprženo brašno sa masnoćom otežava varenje. Sve ovo ne znači da zapršku treba izbaciti – već da je treba korist