„PLAZMA” STIGLA U AFRIKU
Deca u Nigeriji obožavaju ukus srpskog keksa
Pokretanje proizvodnje nije samo industrijski potez, već i simbolično potvrđivanje trajnog prijateljstva s ovom državom, koja nije priznala Kosovo
Duž auto-puta koji sa centrom Lagosa povezuje najprometniji i najveći međunarodni aerodrom u Nigeriji, nazvan po generalu Murtali Ramatu Muhamedu, nekadašnjem nigerijskom šefu države, stoje ogromni bilbordi s natpisima „PLAZMA” reklame za najpoznatiji srpski keks.
„Nigerija je sa preko 232.000.000 stanovnika, najmnogoljudnija država u Africi, a po broju stanovnika na šestom mestu od svih država sveta. Ono što je posebno važno je podatak da je više od 70 odsto stanovnika mlađe od 32 godine, a 42 odsto stanovništva čine deca mlađa od 15 godina. Idealno tržište za našu „Plazmu”, istakao je generalni direktor kompanije „Bambi” Dragan Stajković, na ceremoniji prilikom nedavnog otvaranja proizvodnih pogona u Lagosu.
Srpska kompanija pokrenula je lokalnu proizvodnju plazma keksa u Nigeriji, u saradnji s „Koka-Kola HBC”, odnosno nigerijskom kompanijom za flaširanje (NBC) i „Sona grupom”, a Lagos se pozicionira kao potencijalni centar za izvoz keksa na zapadnoafričko tržište.
Ovaj događaj označava novo poglavlje u ekonomskim odnosima dve zemlje, ali i oživljava dugogodišnje prijateljske odnose započete u Pokretu nesvrstanih.
„U jednom danu milioni ljudi prolaze ovim putem vozeći ka gradu Lagosu, koji prema zvaničnim podacima ima 17 miliona stanovnika, a po nekim procenama čak i 21 milion, svi vide reklame za srpski keks. Tek smo počeli s proizvodnjom i prodajom po tržnim centrima, a interesovanje je veliko. Moja deca obožavaju ukus ʼPlazmaʼ keksa, naglašava Ajai Musadi, generalni direktor „Sona grupe” za Nigeriju.
Od njega saznajemo i da ova saobraćajnica pored koje su postavljeni bilbordi za keks „Plazma” povezuje monumentalnu građevinu Lagoski međunarodni sajamski kompleks, koji je projektovao srpski arhitekta Zoran Bojović, a 1977. izgradila ga je kompanija „Energoprojekt”, s aerodromom i industrijskom zonom. Dodao je da je to još jedna velika reklama za Srbiju.
Sa preko 28.000 naših ljudi koji žive i rade u zemljama podsaharske Afrike, srpska dijaspora u Nigeriji s oduševljenjem dočekuju početak proizvodnje našeg najpoznatijeg keksa u Lagosu.
![]()
Porodica Savić jedna je od višedecenijskih srpskih stanovnika Lagosa. Došli su da rade za „Energoprojekt” još sedamdesetih godina prošlog veka i po završenom velikom građevinskom projektu Međunarodnog sajamskog centra, odlučili da ostanu. „Naša deca su rođena u Nigeriji, ovde su rasli, školovali se, ostvarili smo svoje snove pod suncem Afrike i zadovljni smo. Godinama unazad smo donosili iz Srbije keks „Plazma” našim prijateljima Nigerijcima i naravno Srbima koji kao i mi žive ovde. Mnoga porodična slavlja i zajednička druženja u srpskoj zajednici obeležavana su i „plazma tortom”, radujemo se da će sada biti svima dostupna, sa zadovoljstvom priča Dušan Savić, arhitekta u penziji.
Diplomatske veze između Srbije i Nigerije potiču još iz 1964. godine, kada su Jugoslavija i Republika Nigerija s tek stečenom nezavisnošću, pronašle zajednički jezik u okviru Pokreta nesvrstanih. Tokom decenija, Nigerija je zadržala poziciju nesvrstanosti kao temeljnu spoljnopolitičku orijentaciju, naglašavajući suverenitet i nemešanje u unutrašnje poslove drugih država. Srbija, kao naslednica Jugoslavije, nastavlja da neguje ovu diplomatsku tradiciju vodeći izbalansiranu politiku između Istoka i Zapada.
Pokretanje proizvodnje „Plazme” u Nigeriji nije samo industrijski potez, već i simbolično potvrđivanje trajnog prijateljstva dve države. Diplomatske veze naše dve države odražavaju i slične stavove o pitanjima suvereniteta. Nigerija je odbila da prizna nezavisnost Kosova, pozivajući se na sopstveno iskustvo građanskog rata i zalaganje za teritorijalni integritet.