ZANIMLjIVA SRBIJA

Resavska lepotica i Veliki Buk

Turisti rado ovog proleća obilaze prelepi vodopad i najveću pećinu u Srbiji, ali kada iz hladne Blatne dvorane izađu, požure u etno-restorane na resavski sir i kajmak, domaću pogaču ispod sača

Столетна воденица крај врела (Фотографије: Ј. Миловановић

Mnogi su početak proleća i predah tokom praznika iskoristili makar za kratak boravak u prirodi u okolini Despotovca. Za svakoga ovde ima ponešto: prva asocijacija na ovaj kraj i Lisine je jedina bukova prašuma u Srbiji – Vinatovača, zatim kanjon Resave, manastir Manasija, a posebno je lep vodopad Veliki Buk, vodeni dragulj od dvadeset metara.

Na južnoj strani Beljanice, nekoliko kilometara uzvodno od Malog Vrela, izvire Veliko Vrelo. Voda se pojavljuje iz sipara ispunjenog krečnjačkim blokovima, teče preko bigrenih naslaga formirajući kaskade i posle nekoliko stotina metara stvara vodopad Veliki Buk.

Slap visok oko 20 metara

Okupljajući se na drvenoj platformi sagrađenoj preko puta vodopada, posetioci mogu da uživaju u pogledu na slap visok oko 20 metara, koji se obrušava u dubok vir, stvarajući bigreni amfiteatar. Turisti se trude da naprave što bolju fotografiju i ne obaziru se na kapljice vode koje ih za to vreme zasipaju. Zatim pažljivo koračaju nekoliko slapova niže, gde mogu da fotografišu jedinstveno stanište potočne pastrmke, veoma brze i pegave ribe koja voli hladnu vodu.

Izvor, vodotok i vodopad zaštićeni su kao spomenik prirode. Godišnje ga poseti više od 50.000 osoba zbog čega je u ovom kraju u poslednje vreme niklo mnogo restorana, ali i mesta gde se može prespavati. Vlasnici etno-restorana u okolini vodopada zadovoljno trljaju ruke kada nakon obilaska nagrne veliki broj ljubitelja domaće kuhinje. Kako nam otkrivaju, među turistima su najtraženiji resavski sir, kajmak i domaća pogača ispod sača. Obilaze i stoletnu vodenicu kraj vrela, odakle izlaze ruku punih pakovanja tek samlevenog projinog brašna.

Slap visok oko 20 metara

Prošlo je više od šest decenija, tačnije bilo je to 1962. godine, kada je prva televizijska kamera snimila lepote Resavske pećine, najveće u zemlji. Za turiste je otvorena tek 1972. i od tada joj popularnost samo raste. Godišnje je obiđe više od 50.000 gostiju iz zemlje i inostranstva. Spremni na hladnu unutrašnjost, turisti strpljivo čekaju u redu ispred kapije kako bi grupno s vodičem obišli oko dozvoljenih 800 od 2.304 metra. Unutra mogu videti više spratova s izuzetnim ornamentima, nastalim delovanjem vode na krečnjak koje je priroda vajala čak 80 miliona godina. Poznata je po fantastičnom pećinskom nakitu. Stalaktiti, stalagmiti, salivi i korali od bele do crvenkaste boje mame uzdahe, a najveću pažnju privlači Blatna dvorana s kipovima i velikim salivima. Prostor je stavljen pod video-nadzor i osvetljen najsavremenijom hladnom rasvetom koja ne remeti mikroklimu.

Resavsku pećinu godišnje obiđe više od 50.000 gostiju

Turisti ovu destinaciju spajaju s parkom prirode „Lisine” i toga su meštani veoma svesni, pa se prema tome i upravljaju, naporno radeći na tome da razviju ugostiteljstvo i seoski turizam.

Resavska lepotica, kako je još zovu, smeštena je u ataru sela Jelovac na severozapadnim padinama Južnog Kučaja. Udaljena je 21 kilometar od Despotovca i 152 kilometara od Beograda.