Uspešna borba protiv vetrenjača
Bivša Beograđanka Ivana Zečević već dve decenije živi u Njujorku, bavi se književnošću, izučava lingvistiku i radi za kompaniju „Meta” na testiranju i unapređenju bezbednosti veštačke inteligencije
U Njujorku je već dve decenije. Nastavila je ono što je radila i u Beogradu. Piše prozu, poeziju, sarađuje sa srpskim časopisima, oprobala se i u humorističkim pričama.
Preseljenje u SAD bilo je za Ivanu Zečević (48), nekadašnju voditeljku popularne serije „Hugo”, veliko iskustvo i profesionalni izazov. Njujork, grad u kojem sada živi sa suprugom i troje dece, svojom dinamikom i energijom podseća je, kaže, baš na Beograd. Ulice su prepune ljudi i života, ispunjene pričama koje čekaju da budu ispričane – nepresušan izvor inspiracije za njeno pisanje.
Ivana je rođena u Beogradu. Njeno akademsko putovanje započelo je na Filološkom fakultetu, na Odseku za srpsku književnost i jezik. Iako je akademska scena bio njen prvi korak ka književnosti, prava inspiracija za pisanje došla je kroz istraživanje života i rada Laze K. Lazarevića za svoj diplomski rad. To je rezultiralo knjigom „Autobiografski tragovi u prozi Laze K. Lazarevića”. Ova knjiga je zauzela posebno mesto u njenom životu, jer je uvrštena u prestižne biblioteke, poput Kongresne biblioteke u Vašingtonu, Britanske biblioteke u Londonu, Državne biblioteke u Minhenu, Narodne biblioteke u Češkoj.
Život u Americi
U Njujorku na svakom koraku sreće ljude iz svih krajeva sveta. Posebno ističe raznovrsnost kultura. Samo u ovom gradu moguće je, kaže, u bilo koje doba dana ili noći uživati u hrani iz bilo kojeg kutka planete.
– Posebno mi prija osećaj slobode – ovde nikoga ne zanima šta nosite, da li vam tašna odgovara cipelama ili da li ste na posao došli bez šminke. Ovo je opušten grad koji slavi individualnost, gde je autentičnost važnija od spoljašnjeg izgleda – ističe Ivana Zečević.
Voli Njujork, ali ne zaboravlja beogradski autentični duh, istoriju i ljude. Voli da čita knjige o starom Beogradu i istoriji. Izdvaja dela Koste Dimitrijevića „Vekovi Beograda” i „Život boemske Skadarlije”… Omiljeni pisci su joj Meša Selimović, ali i Servantes.
– Mislim da smo svi pomalo Don Kihot i svakoga dana nalazimo ili sami sebi namećemo nove vetrenjače protiv kojih se valja boriti iznova – dodaje Ivana.
Književno stvaralaštvo
Naša književnica objavila je do sada devet knjiga. „Kamena polja žita” zauzima posebno mesto u njenom srcu. Posvetila ju je svom ocu i opisuje život na selu, srpski mentalitet, navike, karakteristike koje su svevremene, nepromenljive i sa svakom godinom koja prolazi, čini joj se, sve izraženije.
– Knjiga „Dnevnik jedne profesorke” zasnovana je na mojoj istinitoj priči o vremenu kada sam svetla reflektora zamenila učionicom, a potpisivanje autograma zamenila potpisivanjem pismenih zadataka. Govori o odrastanju pionira i o zakletvama koje su pozivale na ljubav, bratstvo i jedinstvo i današnjim generacijama odraslim na potpuno suprotnim načelima. Nepresušna tema današnjice postalo je pitanje da li je u moje vreme bilo drugačije i da li je bilo bolje za vreme Tita – priča ona.

Ponosna je i na svoje knjige za decu koje su za pisca poseban izazov i odgovornost, a humorističke priče redovno objavljuje u „Ilustrovanoj Politici”.
Planovi za budućnost
Pored rada u oblasti književnosti i lingvistike, Ivana je izgradila uspešnu poslovnu karijeru na više polja. Budući da govori četiri jezika – srpski, engleski, španski i francuski – to joj je otvorilo mnoga vrata i omogućilo da sarađuje s ljudima iz različitih kultura i industrija. Trenutno radi za kompaniju „Meta” na testiranju i unapređenju bezbednosti veštačke inteligencije.
Rad u oblasti veštačke inteligencije predstavlja izazov, ali i priliku da učestvuje u razvoju tehnologija koje oblikuju budućnost. Spajati kreativnost s analitičkim veštinama danas je, kako kaže, dobitna poslovna kombinacija.
Književnost ne ostavlja po strani, naprotiv.
– Trenutno radim na knjigama „Padeži u srpskom jeziku za strance” i priručniku „Kako učiti strani jezik”, koji će pomoći studentima i poliglotama da savladaju srpski jezik s većom lakoćom i preciznošću. Takođe, u planu su nove humorističke priče koje će dodatno obogatiti moj književni opus.
Dodaje za kraj i da je po prirodi zaljubljenik u svet, ljude, smeh, ljubav, tuđu sreću…
– Najviše od svega volim da provodim vreme sa svojom porodicom, da uživam u pričama svojih sinova, gledam ih dok spavaju ili jednostavno samo slušam kako dišu, jer onda dišem i ja, onako, punim plućima – zaključuje Ivana Zečević svoj raport s druge strane Atlantika.
Hugolina
Šira javnost pamti je kao Hugolinu. Voditeljku emisije „Hugo” na BK televiziji koja se emitovala pre dvadesetak godina.
– Emisija „Hugo” bila je neverovatno popularna. Ona je bila za mene više od profesionalne uloge, most između mog sveta i sveta dece. Iako je prošlo mnogo godina, to iskustvo nosim u srcu kao nezaboravnu fazu u profesionalnom životu. Neki prijatelji me i dalje zovu Hugolina, taj nadimak mi donosi osmeh i podseća me na dane ispunjene iskrenom dečjom radošću i igrom – kaže Ivana Zečević.