TAMARA VUČIĆ, AMBASADORI I POVERENICA ZA RAVNOPRAVNOST SA VEZILjAMA U KUČEVU

Nasleđe put u budućnost

Супруга председника и повереница за равноправност са везиљама (Фото: М. Никић)

U Kučevu je danas održan Diplomatski dan etno kolonije štampujit tehnike veza, karakteristične za domaće radinosti žena u predelima u kojima žive Vlasi. Tim povodom, vezilje je zajedno sa ambasadorima posetila i sa njima se oprobala u ovoj tehnici supruga predsednika Srbije Tamara Vučić.

„Nije teško naučiti ovaj vez na plišu, a efekat narodnih  šara na tašnama i odevnim predmetima je veliki i danas su one ponovo popularne”, rekla je veziljama kolonije NALED-a i Etno mreže čiji je cilj da prikažu raskošnu tehniku koja je prošle godine upisana u Nacionalni registar Nematerijalnog kulturnog nasleđa.

Etno šare ponovo u modi: Tamara Vučić sa Violetom Jovanović iz NALED-a

„Naša tradicija, ako njeni elementi budu prisutni u našem svakodnevnom životu, biće čvrsta karika sa generacijama koje će tek kreirati budućnost. Kolonije poput ove su način da svoje nasleđe predstavimo i stare zanate negujemo i sačuvamo za budućnost, da mlade generacije inspirišemo da ceneći ono što je bilo u prošlosti kreiraju i tkaju budućnost”, rekla je supruga predsednika.

„Naši kulturni koreni su mesto iz koga, kao i biljke crpimo i snagu i energiju. Davno su mudriji od nas rekli da snaga drveća nije u krošnji nego u korenju. Naš zadatak je da čuvajući snagu koja nas je iznedrila prikažemo svoju krošnju kao najlepši ukras u bašti svetskog kulturnog nasleđa”, poručuje Tamara Vučić.

Ambasador Kanade  Džajlz Norman poručio je da je obnavljanje tehnike starog veza deo očuvanja tradicije srpskog naroda, a poverenica za ravnopravnost Brankica Janković da tradiciju na ovaj način prikazujemo kao osnovu srpskog identiteta. U poseti Kučevu su pored njih bili i ambasadori Konga i Ukrajine, a gosti su posetili tek obnovljenu galeriju poznatog slikara Dragana Kecmana koji je u njoj decenijama slikao. Osim igranja na štulama i spleta drugih vlaših igara u izvođenju dečjeg folklora, gosti su imali prilike da vide pećinu Ravništanku, kao i tradiciju ispiranja zlata na Bukovskoj reci.