Večne zadužbine
Sredom na RTS 3, u 16.47, upravo se reprizira drugi ciklus od 13 epizoda dokumentarnog serijala „Srpske svetinje na Kosovu i Metohiji”. Ovaj kapitalni projekat „Filmskih novosti” prikazuje srpsko duhovno i umetničko pravoslavno nasleđe – manastire poput Visokih Dečana, Gračanice (kojoj je posvećena današnja emisija), Pećke patrijaršije, manastira u Zočištu, Štrpcu, Uroševcu...
Ciklus je sniman tri i po godine, a preveden na ruski, engleski, francuski, kineski, nemački, španski i albanski jezik.
Gledaoci Javnog servisa uskoro mogu da očekuju nastavak...
– Korona nas je zaustavila. Malo kasnimo – priča nam Vladimir Tomčić, direktor „Filmskih novosti”. On je, inače, producent i idejni tvorac ove serije.
– Ali nećemo odustati. Cilj nam je da predstavimo srpsko duhovno i umetničko nasleđe na Kosovu i Metohiji. Građe je toliko da možemo da snimimo više od sto emisija a da se ne ponovimo.
Kaže da veliku zahvalnost duguju patrijarhu Irineju, koji je 2019. godine dao blagoslov da se prikupi dokumentarna građa i prilagodi prikazivanju na ekranu. Naši manastiri nisu bez razloga pod zaštitom Uneska. Freske u manastiru Visoki Dečani su najvredniji primeri takozvane renesanse Paleologa u vizantijskom slikarstvu i dragocen zapis u 14. veku. Osim po izvoru lekovite vode, Sokolica je nadaleko čuvena po statui Presvete Bogorodice, kojoj se pripisuju čudotvorna svojstva. U Pećkoj patrijaršiji je čudotvorna ikona Bogorodice Pećke, koju je Sveti Sava dobio na dar kada je rukopoložen u prvog srpskog episkopa. Snimljene su i mnoge male crkve sagrađene u 13. veku oko kojih su mahom groblja, spolja i iznutra odslikana je Crkva Svetog Jovana u Velikoj Hoči.
Bogatoj istoriji Visokih Dečana posvećene su četiri epizode, tri u Gračanici... U pojedinim emisijama je prikazana hronologija dešavanja, ko je zidao, kako je nastajala, a potom šta se dešavalo sa tim svetinjama do današnjih dana.
– U„Srpskim svetinjama na Kosovu i Metohiji” govori 70 istoričara, istoričara umetnosti, arheologa, antropologa, teologa i etnologa. Na ovom programu radi ekipa od 62 saradnika, scenaristi su Slađana Novaković, Bojan Mladenović, Ljiljana Staletović, Božidar Knežević i Ivana Zernaju, a režiju potpisuju Ivica Vidanović, Goran Radovanović, Aleksandar Gabrić, Bojan Mladenović i Aleksandar Đorđević. Za treću sezonu snimljene su emisije o manastirima Devič i Svetoj Trojici u selu Mušutištu, drugi deo o Pećkoj patrijaršiji i Bogorodici Ljeviškoj, treći deo o srpskim svetinjama u Prizrenu, zatim o Sočanici, Dubokom Potoku, Lapljem Selu, Crkvi Vavedenje Svete Bogorodice u Čitluku i o semenu srpskog zadužbinarstva na Kosovu i Metohiji – rekao je Vladimir Tomčić.
Grešan sam
– Čuli ste za manastir Zočište? U narodu postoji verovanje da ko god se pomoli ispred moštiju Svetaca Kozme i Damjana progleda. Nema molitve, nema ničega, samo se pozitivno misli. Monasi manastira sve goste ponude ratlukom, keksom i sokom. Sedeo sam sa Albancem koji je stigao sa tri ćerke. U razgovori mi je otkrio zašto je došao: „Ja sam grešan. Rušio sam ovaj manastir. Ovde sam da molim za oproštaj, za ozdravljenje moje najmlađe ćerke.” Da se čovek naježi – kaže direktor „Filmskih novosti“.
I Albanci su čuvali Visoke Dečane
Istina mora da se kaže, i ona poznata i ona manje poznata. Generacijama unazad Albanci su čuvali imanje Visokih Dečana. Pre nekoliko godina te porodice Albanaca naterane su od aktuelne političke vlasti da sve poklone – knjige, predmete, činije, sve što su njihovi stari dobili od manastira – vrate u Dečane.
Dušanovi lavovi u džamiji
Zadužbina cara Dušana u Prizrenu ima svoju priču. Neki tumače da Bog nije dao očeubici da ima svoju svetinju. A istina je drugačija, prozaična. Dušanova zadužbina, koja je posvećena Svetim arhangelima, bila je jedina sagrađena od mermera. Sinan-paša je srušio Dušanovu zadužbinu i od tog mermera 300 metara dalje sagradio svoju džamiju – Sinan-pašinu džamiju. Zbog toga je paša pogubljen po naredbi sultana. U džamiju su uneti lavovi, lozice od kamena... Tako je do današnjih dana deo srpske kulture i bogatstva sačuvan u jednoj džamiji, što je netipično za muslimansku svetinju.
Pomoć dronova
Pre 19 godina za Radio-televiziju Srbije sličan serijal snimio je Dragoslav Bokan. Iako su tehničke mogućnosti bile drugačije, teže, snimljena je, kaže naš sagovornik, zapažena serija od 18 epizoda.
– Dragoslav Bokan je u velikoj veri i sa entuzijazmom snimao helikopterom iz vazduha, a mi smo dronovima – priča Tomčić. – Tehnika je napredovala. Kamere su oštrije, objektivi su precizniji, dronovi su čudesni... Bilo nam je lakše.