14.12.2024 u 18:28
Mnogi od nas, suočeni sa stresom, tugom ili dosadom, posežu za hranom. Dok se čin jela smatra osnovnom biološkom potrebom, iza njega se često krije izazov modernog društva — povezanost hrane, emocija i neuronskih mreža u mozgu.
Emocionalno prejedanje podrazumeva konzumiranje hrane kao odgovor na osećanja, a ne na fizičku glad.
Studija sprovedena na Univerzitetu Jejl pokazala je da stres i anksioznost direktno utiču na povećano unošenje visokokalorične hrane.
„Kada su ljudi pod stresom, mozak reaguje tako što podstiče unos šećera i masti, jer oni privremeno smiruju organizam”, objašnjava dr Keli Braunel, stručnjak za ishranu i ponašanje.
Hrana bogata šećerima i mastima deluje na sistem nagrađivanja u mozgu, oslobađajući dopamin — neurotransmiter koji izaziva osećaj zadovoljstva. Ovaj efekat je sličan onome koji proizvode određene psihoaktivne supstance, što objašnjava zašto se mnogi ljudi okreću hrani kada su pod pritiskom
06.01.2025 u 08:58
Pasulj, jednostavno jelo sa dubokim korenima u našoj tradiciji, često se naziva i „hrana siromašnih“, ali je u manastirima dobio posebno mesto – postao je simbol duhovne skromnosti i posne trpeze.
Beli pasulj je bogat brojnim zdravim nutrijentima, uključujući proteine, vlakna, gvožđe, magnezijum, kalijum, folnu kiselinu i vitaminie B-kompleksa, pa je izuzetno koristan za zdravlje srca, varenje i imunitet.
Među najpoznatijim receptima za pripremu ovog jela je onaj koji vekovima neguju monasi iz manastira Hilandar, srpske pravoslavne svetinje na Svetoj Gori. Njihov način kuvanja pasulja nije samo kulinarski postupak, već čin posvećenja – jednostavni sastojci, pažljivo pripremljeni i kuvani uz molitvu, pretvaraju ovo jelo u hranu za telo i dušu.
13.12.2024 u 10:37
Poslednjih godina, u naučnoj literaturi pojavila se zanimljiva terminologija koja se odnosi na određene vrste ćelija u mozgu, takozvane „zombi” ćelije. Iako njihov naziv zvuči kao naučno-fantastični pojam, iza njega se krije stvaran biološki fenomen, koji se istražuje u kontekstu starenja i neurodegenerativnih bolesti.
„Zombi” ćelije (poznate i kao senescentne ćelije) su ćelije koje su izgubile sposobnost normalnog deljenja, ali su ostale žive i funkcionalne, što može da ima negativne posledice na okolno tkivo.
Senescentne ćelije su prešle prag rasta i deljenja, ali iz različitih razloga (najčešće starenja ili oštećenja) više ne mogu da se repliciraju. Iako su „uspavane”, ove ćelije nisu potpuno mrtve, već ostaju u stanju mirovanja, izlučujući razne hemijske supstance, koje mogu da izazovu upalu i oštećenje okolnih zdravih ćelija. Na ovaj način, senescentne ćelije doprinose procesu starenja i razvoju brojnih bolesti, uključujući neurodegenerativne poremećaje poput Alchajmerove i Parkinsonove bolesti.