Autor: Dragana Šubarević

07.01.2025 u 09:16
„Božić, Božić bata, na oboja vrata: nosi kitu zlata da pozlati vrata”, kažu stihovi koje je zabeležio Vuk Karadžić. Iako je tokom vremena zamenjen Deda Mrazom, Božić Bata je ostavio dubok trag u srpskoj tradiciji. Njegov lik, koji je simbol skladnog porodičnog doma i podseća na radost Božića, prisutan je u narodnim pesmama i pričama koje su čuvane kroz vekove. U vremenu pre nego što su božićni pokloni postali komercijalizovani, Božić Bata je u srpske domove donosio darove koji nisu bili luksuzni, ali su nosili duboku simboliku i imali emocionalnu vrednost. Orašasti plodovi – orasi, lešnici i bademi – predstavljali su zdravlje i snagu. Sušeno voće – šljive i grožđe, kao i med i medenjaci – podsećali su na slast života i porodičnu harmoniju. Jabuke, često ukrašene ili posebno čuvane za božićne dane, predstavljale su plodnost i zdravlje, a domaće igračke, obično rađene od drveta ili tkanine, bile su rezultat pažnje i ljubavi koju je porodica ulagala u svoju decu. Ručno pletene čarape, prsluci, džemperi, kape i šalovi bili su rezultat truda majki i baka, a donosili su toplinu i udobnost, osećaj sigurnosti i ljubavi. Božić Bata, u stvari, nije lik koji predstavlja duh praznika, niti je to neka domaća verzija Deda Mraza. Nije čak ni osoba. Reč „bata” nastala je od glagola „batati”, što znači hodati, stupati, po nekim tumačenjima i lupati (na vrata). Božić Bata – dolazi da bi u kuću doneo radost, sreću, zdravlje...