PSIHOLOGIJA NOVCA

Novac kao ogledalo karaktera: Tek kada se obogate, neki ljudi pokažu svoje pravo lice

(Magnific)

Novac ne menja uvek čoveka, ali mu često omogućava da pokaže ono što je ranije prikrivao. Kada neko stekne veliko bogatstvo, nasledi imovinu, dobije na lutriji, proda uspešnu firmu ili preko noći dođe do značajne sume, njegovi odnosi sa okolinom mogu iz korena da se promene.

Neko postaje velikodušniji i spremniji da pomogne, dok drugi počinju da zaboravljaju stare prijatelje, izbegavaju rodbinu, potcenjuju ljude sa manje novca i ponašaju se kao da im materijalni uspeh daje pravo na poseban tretman.

Dok čovek nema mnogo, lako je govoriti o skromnosti, poštenju i solidarnosti. Ali šta se dešava kada više ne mora da razmišlja o svakom trošku? Kada može da kupi ono što je nekada samo posmatrao u izlogu i da bez oklevanja plati ono za šta je ranije mesecima štedeo?

Upravo tada se otkrivaju osobine koje ranije nisu dolazile do izražaja. Novac tada pokazuje kako se neko odnosi prema drugima kada više ne zavisi od njih.

Bogatstvo kao osećaj nadmoći

Posle sticanja novca, neki ljudi počinju da se udaljavaju od starog društva. Prijatelji i poznanici više im nisu dovoljno zanimljivi, a druge procenjuju prema prihodima, poslu, odeći i društvenom položaju.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Fatih S. (@fs.shotss)

Nadmenost se često otkriva u sitnicama: očekuju da ih drugi čekaju, stalno ističu sopstveni uspeh, potcenjuju tuđe mišljenje i ljubazni su uglavnom prema onima od kojih imaju koristi.

Prijatelji i porodica prvi osete promenu. Novac koji je nekada bio sredstvo pomoći ponekad postaje način kontrole. Onaj ko finansira porodične potrebe može početi da očekuje da se njegova reč uvek poštuje.

Ipak, ima i onih koji ne zaboravljaju ljude koji su bili uz njih kada nisu imali mnogo. Pomažu porodici i prijateljima bez očekivanja protivusluge, postaju filantropi, osnivaju fondacije za pomoć. Upravo tu se vidi razlika između onih koji bogatstvo koriste da bi se osećali nadmoćno i onih koji ga doživljavaju kao priliku da se oduže i pomognu drugima.

Šta kažu psihološka istraživanja

Istraživači su godinama ispitivali vezu između bogatstva, empatije i odnosa prema drugima. Pol Pif sa Univerziteta u Kaliforniji u Berkliju objavio je 2013. godine u časopisu Psychological Science istraživanje koje je ukazalo na povezanost društvenog statusa i sposobnosti prepoznavanja tuđih emocija.

U ranijoj studiji, objavljenoj 2010. godine u časopisu Journal of Personality and Social Psychology, njegov tim je utvrdio da su učesnici nižeg društvenog statusa, u ispitivanim situacijama, češće pokazivali velikodušnost i spremnost da pomognu drugima.

Ipak, novija istraživanja upozoravaju da se ne može jednostavno zaključiti da su bogati ljudi sebičniji. Međunarodna studija objavljena 2025. godine u časopisu PNAS Nexus, koja je obuhvatila 80.337 ljudi iz 76 zemalja, pokazala je da su viši prihodi, u proseku, povezani sa većom spremnošću na doniranje, volontiranje i pomaganje nepoznatima.

To znači da novac sam po sebi ne oduzima sposobnost saosećanja. Materijalna sigurnost može čak da olakša pomaganje drugima. Mnogo je važnije kako čovek koristi mogućnosti koje mu bogatstvo pruža.

Najveće iskušenje

Sticanje novca ponekad donosi i osećaj da bogatašu pripadaju posebna prava. Čovek očekuje da ga svi uslužuju, da se njegove potrebe stavljaju ispred tuđih i da za njega pravila ne važe na isti način kao za ostale.

Pif se ovom pojavom bavio i u istraživanju objavljenom 2014. godine u časopisu Personality and Social Psychology Bulletin, pod naslovom „Bogatstvo i naduvani ego: društvena klasa, osećaj privilegovanosti i narcizam“.

U pet studija ispitivana je veza između društvene klase, materijalnog položaja, osećaja privilegovanosti i narcisoidnih osobina, doživljaja sopstvene važnosti, odnos prema drugima, potrebu za priznanjem.

Rezultati su pokazali povezanost višeg društvenog statusa sa izraženijim osećajem da osobi pripada poseban tretman.

To, naravno, ne znači da će svako ko postane bogat postati nadmen. Ali kada neko počne da veruje da mu novac daje pravo da ponižava druge, problem više nije u bogatstvu, već u načinu na koji doživljava sopstvenu važnost.

Možda se karakter najbolje vidi onda kada čovek dobije moć da odlučuje o tuđim sudbinama. Kako se ponaša prema zaposlenima? Da li poštuje ljude koji obavljaju poslove koje sam ne bi želeo da radi? Da li ostaje pošten? Kako se odnosi prema onima koji ne mogu ništa da mu uzvrate?

Novac može da donese sigurnost i slobodu, ali i da pojača postojeće slabosti.