AI više nije dobrodošla

Sve više sajtova podiže digitalne zidove protiv veštačke inteligencije

(Printscreen/Chosunilbo/Jeminai)

Veštačka inteligencija je za samo nekoliko godina promenila način na koji pretražujemo internet, pišemo, učimo i radimo. I dok AI kompanije razvijaju sve moćnije modele, na internetu raste i sve snažniji otpor njihovom načinu prikupljanja podataka. Mnogi tvrde da je era slobodnog interneta završena i da se pred našim očima podižu „digitalni zidovi” koji treba da zaštite sadržaj od AI sistema, piše Chosunilbo.

Analitičari upozoravaju da se širom sveta razvija svojevrsni „anti-AI pokret”, podstaknut nezadovoljstvom autora, umetnika, novinara i vlasnika sajtova koji smatraju da velike tehnološke kompanije godinama koriste njihov rad za treniranje veštačke inteligencije, bez dozvole i bez ikakve nadoknade. Istovremeno, raste i nezadovoljstvo korisnika zbog ogromne količine tzv. AI „slop-a”, odnosno nekvalitetnog sadržaja koji automatski generišu sistemi veštačke inteligencije.

Trećinu internet saobraćaja čine AI botovi

(Freepik)

Prema izveštaju kompanije Cloudflare za prvi kvartal 2026. godine, čak 30,6 odsto ukupnog globalnog internet saobraćaja više ne dolazi od ljudi, već od AI botova, automatizovanih programa koji obilaze internet i prikupljaju podatke.

Problem, međutim, nije samo njihova brojnost.

Izveštaj pokazuje da se čak 89,4 odsto saobraćaja ovih AI „crawler-a” ne koristi za potrebe internet pretrage, već za prikupljanje ogromnih količina podataka kojima kompanije treniraju svoje modele veštačke inteligencije.

Drugim rečima, vlasnici sajtova snose troškove serverskog saobraćaja, dok njihove tekstove, fotografije i druge sadržaje, AI sistemi preuzimaju bez plaćanja i koriste za razvoj komercijalnih proizvoda.

Digitalna odbrana

Kao odgovor na ovakav trend, sve više administratora internet stranica uvodi zaštitu od AI botova. Cloudflare je analizirao tzv. „block rate”, odnosno procenat pokušaja pristupa AI botova koji su blokirani.

Otkrio je da su najčešće blokirane GPTBot kompanije OpenAI - 5,52 odsto pokušaja pristupa završava blokadom; CCBot organizacije Common Crawl - 5,08 odsto;

Claudebot kompanije Anthropic - 4,88 odsto.

Vlasnici sajtova, međutim, suočavaju se sa ozbiljnim paradoksom. Ako potpuno zabrane pristup AI botovima, postoji rizik da će njihove stranice postati manje vidljive ili čak nestati iz rezultata internet pretrage, čime bi izgubili veliki deo posete.

Autori uzvraćaju „otrovnim” podacima

Borba protiv AI kompanija više nije samo tehnička. Sve više umetnika i kreatora koristi alate Nightshade i Glaze, koje su razvili istraživači sa Univerziteta u Čikagu, kako bi zaštitili svoje radove.

Ovi programi u fotografije ubacuju gotovo neprimetne izmene, koje ljudsko oko ne može da primeti, ali koje potpuno zbunjuju veštačku inteligenciju.

Na primer, AI sistem može da nauči da je fotografija psa zapravo mačka ili da pogrešno prepoznaje druge objekte. Na taj način podaci koje AI sistemi neovlašćeno preuzmu postaju svojevrsni „otrov” koji narušava kvalitet budućih AI modela i otežava njihovo treniranje.

Nisu samo autori počeli da se brane. Velike kompanije sve češće pokušavaju da jasno razlikuju sadržaj koji su napravili ljudi, od onoga koji je generisala veštačka inteligencija.

Tako je Spotify, usled naglog porasta AI muzike, uveo oznake za verifikaciju kako bi korisnici lakše razlikovali autentične profile izvođača od sadržaja koji je kreirala veštačka inteligencija.

Korisnici napuštaju Google zbog AI rezultata

Promene se osećaju i na tržištu internet pretrage. Deo korisnika sve je nezadovoljniji Google-ovim funkcijama poput AI Overviews, koje na vrhu rezultata prikazuju odgovore koje generiše veštačka inteligencija.

Zbog toga pojedini korisnici prelaze na plaćeni pretraživač Kagi, koji mesečno košta između 5 i 25 dolara. Kagi obećava pretragu bez reklama i filtriranje AI sadržaja, uz fokus na informacije koje su napisali ljudi.

Jedna od njegovih najpopularnijih opcija je „Forum filter”, koji prikazuje isključivo diskusije stvarnih korisnika sa internet foruma, umesto tekstova koje je generisala veštačka inteligencija.

Interesovanje za ovu platformu brzo raste, pa je broj poseta povećan sa 4,41 miliona u februaru na 5,22 miliona u aprilu.

Li Hačinson, viši tehnološki urednik američkog portala Ars Technica, opisao je svoju odluku veoma direktno:

„Napustio sam Google. Uz Kagi izbegavam reklame i smeće koje generiše veštačka inteligencija.”

Da li internet ulazi u novu eru

Sve veći broj blokada AI botova, razvoj alata koji „truju” podatke namenjene treniranju veštačke inteligencije i rast popularnosti pretraživača koji favorizuju sadržaj koji stvaraju ljudi, pokazuju da internet ulazi u novu fazu razvoja.

Nekada otvorena mreža, zamišljena kao prostor slobodne razmene informacija, sve više postaje mesto na kome se vodi borba između tehnoloških kompanija koje žele što više podataka za razvoj AI sistema i autora koji nastoje da zaštite svoj rad i intelektualnu svojinu. Za mnoge stručnjake, upravo taj sukob mogao bi da odredi kako će internet izgledati u godinama koje dolaze.