KULTURA STANOVANjA

Uredan prostor, jasniji um

(Freepik)

Životne navike Japanaca, posebno one koje se odnose na održavanje urednog doma, godinama intrigiraju ljude širom sveta. Milan Dimitrieski, majstor karatea koji se nedavno vratio iz posete ostrvu Okinava, smatra da sve to može da stane u jednu reč – poštovanje sebe i drugih. On je prošle godine sa srpsko-makedonskom karate ekipom ponovo boravio na tom ostrvu. Japance opisuje kao pažljive, disciplinovane i sposobne da pronađu lepotu u jednostavnosti.

Tokom godina mnoge navike iz Zemlje izlazećeg sunca proširile su se širom sveta i uticale na živote miliona ljudi. Te navike, neke drevne, neke savremene pomažu da nađemo ravnotežu.

„Posle nekoliko ponavljanja određenog ponašanja u istoj situaciji, ono nam prelazi u rutinu. Mozak prestaje da šalje ideje kako da reagujemo, nego automatski ponavljamo naučenu radnju”, kaže Dimitrieski.

On objašnjava kako njihove kuće gotovo uvek odišu mirom, čistoćom i uređenim prostorom. Tajna nije u skupocenom nameštaju ili enterijeru, već svaka stvar ima svoje mesto, a prostor „diše”. Ove navike ne zahtevaju velike troškove ni sate rada, pa otkiva za naše čitaoce one najvažnije momente u uređenju doma i kulturi stanovanja.

(Freepik)

Prvi utisak na ulazu

Ulazna zona je prvi deo doma koji ostavlja utisak na strance.

Hodnik mora uvek da bude čist i uredan. Nikada ne ulaze u sobe, stan obuveni, ne samo zbog čistoće, već i zbog poštovanja prema prostoru.

Jedan predmet unutra, dugi napolje

Deca se od malih nogu uče jednostavnim, ali važnim pravilima, među kojima je i običaj: „Jedan predmet unutra, jedan napolje”. To znači da se izbegava nagomilavanje stvari: čim kupe novi predmet, odluče šta će pokloniti, reciklirati ili baciti. Tako se stvara ravnoteža u prostoru i izbegava stagnacija energije. Deca svakog dana zajedno s učiteljima čiste svoju školu kako bi naučila da poštuju čistoću, ali i rad. Čisto i uredno okruženje smanjuje anksioznost, podstiče kreativnost i donosi red u život.

(Freepik)

Minimalizam kao filozofija

Radije biraju jedan predmet koji im pričinjava radost nego mnogo stvari koje stoje zaboravljene. Minimalizam u stanu oslobađa prostor i um od suvišnog tereta. Kada zidovi, police i stolovi nisu zatrpani, prostor „diše” i deluje mirnije. Ova filozofija nas uči da se fokusiramo na ono što je zaista važno. Zadrži samo ono što voliš. Kada je manje stvari, život postaje lakši, a izbori jednostavniji.

(Freepik)

Vrati stvar na njeno mesto

Čaša, ključevi, odeća – sve se vraća tamo gde pripada. Ovaj princip donosi mir jer se ne troši energija na traženje stvari. Sudovi se peru posle obroka, voda se briše odmah, puna kanta se prazni. Ova navika sprečava gomilanje zadataka i haos.

Važno je i večernje pospremanje: pet minuta pred spavanje skupljaju se stvari, ravnaju jastuci. Tako novi dan može da počne bez vizuelnog stresa.

Svaka aktivnost ima svoj prostor

Spavaća soba služi za odmor, kuhinja za kuvanje. Kada počnemo da mešamo prostorije – sve mešamo, gubimo orijentaciju. Svaka aktivnost s razlogom ima svoj kutak – obedovanje za stolom, odmor u krevetu. Tako prostor podučava ponašanje, a to daje osećaj mira i jasnoću uma.

Priprema za sutrašnji dan

Samo deset minuta naveče potrebno je odvojiti da se pripremi odeća, torba, ključevi. Taj mali ritual donosi sat vremena mira ujutro. Japanci bi rekli: lako je uz malo rutine. Njihova filozofija nas uči da red u prostoru donosi red u mislima. Svega deset minuta naveče može da promeni ceo dan.