Misteriozni crtež „Čoveka iz Marija” nikao u australijskoj divljini

Ko je napravio zagonetnu nagu figuru visoku tri kilometra

(Printscreen/Instagram)

Ogroman crtež, visok 3 kilometra, nad kojim se nadvija australijska divljina, potpuna je misterija.

Satelit je 2019. godine snimio fotografiju koja prikazuje geoglif nazvan „Čovek iz Marija“, koji se misteriozno pojavio u australijskoj divljini 1998. godine. Stručnjaci još uvek nisu sigurni ko ga je stvorio. Ova upečatljiva satelitska fotografija prikazuje džinovski geoglif nagog čoveka koji se iznenada pojavio u australijskoj divljini pre nešto manje od 30 godina.

„Čovek iz Marija”, poznat i kao „Stjuartov džin“, je velikih razmera i napravljen je izmenom Zemljine površine na neki način. Uklesan je direktno u visoravan Finis Springs u Južnoj Australiji, oko 60 kilometara zapadno od naselja Mari, po kome je dobio ime. Prema podacima Zemljine opservatorije NASA, dizajn figure je verovatno zasnovan na aboridžinskom Australijancu, koji je prikazan nag i maše štapom za bacanje „vumere“ ili bumerangom.

Najširi deo prikaza, od stopala do vrha oružja, iznosi oko 3,5 km, dok mu je obim ukupno oko 28 km. U poređenju sa većinom drugih geoglifa, poput peruanskih Naska linija, koje mogu datirati čak iz 200. godine pre nove ere, „Čovek iz Marija” je nov, iznenada se pojavio leta 1998. godine.

Stručnjaci nisu sigurni ko je stvorio ovu visoku figuru ili kako su je tako brzo skicirali. Do 2016. godine, linije „Čoveka iz Marija”, koje su prvobitno bile duboke oko 25 centimetara, gotovo su potpuno nestale zbog erozije vetra. Kao rezultat toga, lokalni vlasnici preduzeća su odlučili da ponovo uklešu linije koristeći komercijalni bager i GPS sistem za navođenje, što je rezultiralo mnogo dubljim linijama, piše ABC njuz. Ponovljeni geoglif, koji je prikazan na satelitskom snimku, trebalo bi da traje duže od svog prethodnika, jer su njegovom obrisu dodati posebni žljebovi dizajnirani za zadržavanje vode.

U teoriji, ovo bi trebalo da omogući rast vegetacije oko njegovih ivica, dajući mu dugotrajniji zeleni okvir, smatraju u Zemljinoj opservatoriji.

@sids.ventures #mystery #outback #art #marree #man #discovery #sidsventures ♬ Paris - Else

Ko je tvorac

„Čoveka iz Marija” prvi put je otkrio pilot čarter aviona 26. juna 1998. godine, neposredno pre nego što je anonimni faks poslat obližnjim hotelima, upozoravajući osoblje na stvaranje geoglifa i prvobitno ga nazivajući Stjuartov džin. (Ime „Čovek iz Marija” kasnije je popularizovala štampa.)

Satelitski snimci sa Lendsata 8 naknadno su otkrili da je nastao u nekom trenutku tokom perioda od 16 dana između 27. maja, kada satelit nije video geoglif, i 12. juna, kada je prvi put fotografisan iz svemira. Verovatno ga je stvorila neka vrsta mašinerije za zemljane radove, ali neki stručnjaci tvrde da se to moglo postići samo korišćenjem ranog oblika GPS mapiranja, piše Live Science.

Kada su linije precrtavane 2016. godine, radnicima je trebalo oko 60 sati da završe zadatak uz korišženje ažurirane tehnologije. Tim je, takođe, pronašao 250 bambusovih kolaca duž oboda, koji su verovatno korišćeni kao markeri za original, stoji u članku Ekspedicije Australija iz 2016. godine.

Najčešće pominjani tvorac „Čoveka iz Marija” bio je umetnik iz Adelaide po imenu Bardijus Goldberg. Nekoliko Goldbergovih prijatelja tvrdilo je da im je rekao da je on odgovoran, ali nikada to nije javno priznao i umro je 2002. godine.

Postoje i dokazi da su ga, možda, napravili američki pripadnici obližnje baze Kraljevskog australijskog vazduhoplovstva, jer je mala pločica sa američkom zastavom otkrivena blizu glave giganta.

Stručnjaci su naknadno istakli da je anonimni faks, takođe, sadržao nekoliko „amerikanizama“, prema pisanju ABC njuza. Godine 2018, australijski preduzetnik i istraživač Dik Smit ponudio je nagradu od 5.000 australijskih dolara (3.700 američkih dolara) svakome ko ima informacije o poreklu geoglifa, preneo je CNN.