PROLEĆE U TANjIRU

Probudite čula i ukuse sada kad je i priroda u procvatu

(Freepik)

Proleće uvek sa sobom donosi buđenje, kako prirode tako i čoveka. Lepše vreme daje novu energiju i motiv de se nešto preduzme i za sopstveno zdravlje. Nakon monotonog perioda na pijačnu scenu stupaju boje i divne, a na prvom mestu zdrave namirnice.

Prioritet, zato po savetu nutricioniste Ane Todorović, treba dati svežem voću i povrću koga je trenutno u izobilju. Potpuno treba isključiti pekarske proizvode i lisnata testa, a prednost treba dati integralnim žitaricama poput ovsa, raži, ječma, heljde...

"Kada su mleko i mlečni proizvodi u pitanju preporučuje se kiselo mleko, jogurt, kefir, a izuzetno je zdrava kozija surutka koja zbog obilja proteina utiče na ubrzanje metabolizma što je svakako značajno mnogima u periodu koji predstoji. Nakupljeni kilgrami se brže skidaju ukoliko se poveća unos proteina putem mesa, ribe, pečuraka, mahunastog povrća, ali bez preterivanja, pogotovo kod ljudi koji imaju smanjenu bubrežnu funkciju, povišen krvni pritisak ili giht. Kada je meso u pitanju preporučujem piletinu i ćuretinu koja je kvalitetnija od pilećeg mesa, junetina, teletina i riba poput pastrmke, oslića, skuše, lososa...", kaže za Magazin Todorović.

Prema njenim rečima, od izuzetnog značaja je način pripreme namirnica. Potpuno treba izostaviti prženje, pohovanje, spremanje u dubokom ulju, a prednost treba dati pečenju na teflonu, masnom papiru. Meso i ribu treba kombinovati sa što više povrća, a pogotovo zeleniša koga je sada u izobilju.

"Kada je povrće u pitanju uvek treba dati prednost sirovom povrću zato što se termičkom obradom gube mnogobrojni dragoceni vitamini i minerali. Povrće ima nisku kalorijsku vrednost, osim krompira i preporuka su da u tanjiru bude što više boja. Zelena jača imunitet, crvena štiti kardiovaskularni sistem, narandžasto povrće štiti od UV zračenja. Salate je poželjno prelivati maslinovim uljem, jabukovim sirćetom ili aćeto balzamikom", objašnjava naša sagovornica koja dodaje da na spisku namirnica koje koristite svakodnevno treba da koristite i ulje od bundeve, avokada, laneno ulje...

"Zelena salata u raznim varijacijama ima izuzetno malu kalorijsku vrednost, a izuzetno je zdrava, neophodno temeljno je oprati i poželjno je da pre upotrebe odstoji u rastvoru sode bikarbone. Rotkvice su takođe odličan izbor, obiluju mineralima i vitaminima i dobro se kombinuju sa zelenom salatom, a mogu odlično da posluže za grickanje između obroka zbog niske kalorijske vrednosti. Spanać, zelje i blitva su izuzezno značajni, pogotovo kod osoba koje žele da poprave krvnu sliku. Ne treba ih prekuvavati, dovoljno je kratko blanširanje. To je i najbolji način da se konzumiraju blanširani, preliveni maslinovim uljem i začinjeni belim lukom ili sremušom koji je trenutno aktuelan. Njima se mogu obogaćivati razne pite ili čorbe. Čorbama se uvek dodaju pred kraj kuvanja, a u pite sirove, ne prethodno blanširane kako ne potpuno izgubile nutritivnu vrednost. Ono što se takođe preoručuje jeste keleraba, najbolje sveža i artičoke koje je neophodno blanširati. Začinsko bilje je takođe vrlo korisno i treba obogaćivati jella njime : mirođija se najbolje kombinuje sa jelima od tikvica ili graška, a odličana je i za salatu od svežeg krastavca i belog luka, sada je aktuelan mladi beli luk. Peršun se dodaje gotovo svim jelima, bosiljak se odlično kombinuje sa jelima da dodatkom paradajza dok ruzmarin odlično ide uz sva jela od mesa, ribe, ali i sa krompirićima. Mladi krompitrići su asocijacija na proleće, međutim treba izbeći njihovu pripremu u dubokom ulju. Mogu pođednako ukusni da budu pečeni na masnom papiru u rerni, poprskani uljem i sa dodatkom ruzmarina. Ono što takođe treba da bude zastupljeno što više u prolećnom meniju jesu jagode. Nemaju veliku količinu šećera, ali dijabetičari trebaju biti umereni u količinama, a prepune su antioksidanasa, vitamina C. Idealne su za užinu između obroka, a mogu biti i sastavni deo kaša od žitarica ili raznih šejkova koji se uglvnom prave od biljnih mleka i čia semenki", navodi Todorović.

Nutricionista Ana Todorović(Foto Privatna arhiva)

PROLEĆNI MENI

1. dan

Doručak:

Integralni hleb, sirni namaz sa začinskim biljem, kuvano jaje, šolja zelenog čaja

Užina:

Sveže jagode

Ručak:

Čorbica od zelja, sarmice od zelja, kiselo mleko

Večera:

Mladi sir, prepečen integralni hleb, rotkvice, sveža šargarepa

2. dan

Doručak:

Kačamak sa mladim sirom i sremušom

Užina:

Jagode

Ručak:

Domaća pileća supa sa peršunom, pileći file, pire od spanaća, kuvani proso

Prolećna salata: pomešati zelenu salatu, mladi luk, rotkvice, začiniti maslinovim uljem i jabukovim sirćem.

Užina:

Naseckati jagode, staviti u blender i preliti biljnim ili običnim mlekom, dodati steviju za slađu varijantu.

Večera:

Grilovane pečurke, kuvana kinoa, salata od mladog kupusa sa rendanom šargarepom i  peršunom

3. dan

Doručak:

Kaša od heljdinih pahuljicama sa jagodama, obogatiti kašičicom lanenog semena, prstohvatom sirovih semenki, dodati čija seme, malo meda, par sirovih badema i pet naseckanih jagoda.

Užina:

Limunana

Ručak:

Pastrmka pečena u foliji, mlad dinstan grašak se mirođijom

Mladi krompirići pečeni u rerni.

Užina:

Domaći sladoled od jagode i banane bez šećera.

Večera:

Pita od heljdinih kora sa mladim sirom i spanaćem, zeljem.

Tepsiju obložiti pek papirom i ređati kore i fil do utroška materijala, preliti pitu mešavinom malo 20 odsto pavlake i jednog jaja, posuti susamom. Peći u  rerni na 180 stepeni 40 minuta.

Kiselo mleko