Početna stanica na „Putu svile”
Pokrajina Šensi još od davnih vremena bila je kineska spona sa spoljnim svetom, a njena prestonica Sijan danas je neverovatan spoj svedočanstava istorije i dostignuća modernih tehnologija
„U pokrajini Šensi možete dodirnuti korene i osetiti puls energične kineske nacije, proceniti raznobojni šarm kineske kulture i iskusiti stabilan i dubok ritam reformi u Kini. Da biste naučili nešto o Kini, morate početi od Šensija.”
Tako piše u luksuzno opremljenom prospektu koji su dobili novinari, njih sedamdesetak iz 37 zemalja, među njima i ja kao predstavnik Udruženja novinara Srbije na nedavno održanom novinarskom forumu u sklopu inicijative „Pojas i put”.
Prospekt smo dobili kada smo iz superbrzog voza „Fusing” kročili na železničku stanicu u Sijanu, drevnoj kineskoj prestonici, administrativnom centru pokrajine Šensi. Ta pokrajina geografski, ali i istorijski, zauzima centralno mesto u ovoj ogromnoj zemlji. U Šensiju je pre pet hiljada godina stvorena kineska civilizacija, Sijan je bio prestonica niza njenih dinastija.

Kolevka kulture
Kao važna kolevka nacije i kulture, Šensi objedinjuje duhovna obeležja i prirodne simbole kineske civilizacije, revolucije i geografije. Zato je ova pokrajina još od davnih vremena bila kineska spona sa spoljnim svetom. Iz nje je u vremenima dinastija Han i Tang krenuo čuveni „Put svile”.
Gradske zidine, najveće i najbolje očuvane u Kini, Toranj zvona i Toranj bubnja iz vremena dinastije Ming, Pagoda velike divlje guske i Pagoda male divlje guske, reprezentativni dokazi svojevrsne fuzije starih budističkih hramova i arhitektonskih formi kineske kulture, Velika džamija, samo su neke od brojnih turističkih atrakcija ovog grada.
Tu je i nezaobilazna Grejt Tang ol dej mol, gradska četvrt sa svojom dva kilometra dugom centralnom avenijom ispunjenom skulpturama heroja iz vremena dinastije Tang, vešto ukomponovanim s modernim fontanama, osvetljenjem i trodimenzionalnim projekcijama koje prikazuju dostignuća dinastije u različitim oblastima. Sve to zajedno s mnoštvom radnji, suvenirnica, ugostiteljskih objekata, koncertnih i pozorišnih podijuma, prostora za zabavu... I desetinama hiljada ljudi na ulici u svakom trenutku.
A na drugoj strani bleštavi oblakoderi, stotine poslovnih i stambenih zgrada podignutih do nebu pod oblake, kao simbol moderne Kine koja krupnim tehnološkim koracima grabi napred. Sijan je važan industrijski centar u kojem prednjače elektronika, mašinska i tekstilna industrija, istraživanja u oblasti avio i kosmičke industrije. On je i središte poljoprivrednog regiona u čijem fokusu su pamuk, pšenica i čaj. Ovaj grad značajno je saobraćajno čvorište za železnički i drumski saobraćaj i veliki univerzitetski centar s više od 60 uglednih visokoškolskih ustanova.
Ipak, ono što ga u civilizacijskom smislu čini prepoznatljivim svakako je jedno od najznačajnijih arheoloških otkrića u istoriji čovečanstva – vojska od terakote. Na tridesetak kilometara od Sijana nalazi se lokacija na kojoj je 1974. godine otkrivena ogromna kolekcija skulptura ratnika i konja napravljenih od gline, iz vremena prvog kineskog cara Ćin Ši Huanga koji je živeo u 3. veku pre naše ere. On je, kada je imao 13 godina, naredio da mu se za večni počinak izgradi impozantna grobnica s terakota vojskom u borbenoj formaciji kojom će, kao i za života, zapovedati. Radovi su trajali do njegove smrti, u 50. godini, dakle gotovo 37 godina i u njima je učestvovalo više od 700.000 radnika.

Ogromna nekropola i podzemni kompleks
Procene kažu da se na ovoj lokaciji nalazi oko osam hiljada terakota ratnika, 150 kočija sa 520 zaprežnih konja i još 150 konja za jahanje.
Svi oni deo su ogromne nekropole koja obuhvata carsku palatu, prateće objekte i grobnicu u kojoj počiva vladar. Prema raspoloživim podacima, površina celog podzemnog kompleksa je nekoliko desetina kvadratnih kilometara. Milioni turista iz celog sveta decenijama hrle da obiđu izuzetni spomenik kulture, nalazište locirano u tri ogromne dvorane u kojima se mogu videti različite faze otkrića, rekonstrukcije i konzervacije terakota ratnika i konja. Nalazište nadomak Sijana je 1987. godine upisano u Uneskovu listu svetske kulturne baštine.
Železnička luka
Važno obeležje grada iz kojeg je krenuo „Put svile”, a koji je danas jedno od važnih ekonomskih čvorišta ove inicijative svakako je Sijanski međunarodni trgovinski i logistički park u sklopu kojeg je lociran terminal Čajna – Jurop rejlvej ekspres. Reč je o ogromnoj železničkoj luci iz koje polaze i u koju dolaze teretne kompozicije na 18 linija prema Evropi, centralnoj i jugoistočnoj Aziji. Na pedesetak perona „pakuju” se kompozicije kontejnera s drvetom, žitom, gvožđem, čelikom i industrijskim proizvodima koji se izvoze, da bi u povratku dopremili ono što Kina uvozi. U prošloj godini oko 4.600 vozova s više od četiri miliona tona robe odavde je krenulo put sveta.
Inicijativa „Pojas i put”
Pokretanjem inicijative „Pojas i put” pokrajina Šensi doživela je izuzetan razvoj i postala kineski predvodnik u otvaranju prema Zapadu.
Sijan, grad koji po statističkim procenama za 2023. godinu ima nešto više od 8,7 miliona stanovnika, fantastičan je spoj neverovatno raskošne kineske istorije i kulture, na jednoj, i modernih dostignuća savremene civilizacije, na drugoj strani.
Svaki terakota ratnik je drugačiji
Svi terakota ratnici su različiti, svaki je bio naoružan kopljem ili mačem ili lukom i strelom... Iskopavanja na arheološkom lokalitetu, započeta pre gotovo 50 godina, traju i danas. Od 1979. godine na tom mestu podignut je Muzej terakota ratnika i konja cara Ćin Ši Huanga, koji je kompletiran 1994. i već decenijama, uz Kineski zid, predstavlja glavnu turističku atrakciju mnogoljudne zemlje.
