Dogodilo se na današnji dan

Српска војска у Првом балканском рату (Фото Википедија)

Danas je nedelja, 8. oktobar, 281. dan 2023. Do kraja godine ima 84 dana.

1856 - Velika Britanija povela je drugi „Opijumski rat” protiv Kine, u kojem joj se pridružila Francuska. Kad su 1857. Britanci i Francuzi zauzeli Kanton, Kina je kapitulirala.

1871 - U Čikagu je buknuo veliki požar koji je besneo tri dana, usmrtivši najmanje 300 ljudi, a oko 90.000 ostalo je bez krova nad glavom.

1894 - Rođen je srpski vajar Rista Stijović, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Studije je počeo na Umetničkoj školi u Beogradu, a posle prelaska preko planinskih vrleti današnje Albanije tokom Prvog svetskog rata dospeo je sa srpskom vojskom na Krf, odakle je otišao u Marselj, zatim u Pariz, gde je studirao i izlagao. Izgradio je karakterističan izraz zasnovan na zatvorenim uprošćenim volumenima, s tematikom ženskog akta ili portreta i imao je posebnu sklonost ka obradi retkog i skupocenog drveta. Autor je brojnih spomenika, izvanredno stilizovanih životinja i ptica u kamenu, bronzi i drvetu.

1895 - Rođen je argentinski državnik Huan Domingo Peron, predsednik od 1946. do 1955. i od 1973. do smrti 1974. Posle vojnog udara 1943. postao je ministar rata, 1944. potpredsednik, a 1946. šef države. Sprovodio je autoritarnu politiku ali sa izrazitom socijalnom notom, oslanjajući se pri tom na radništvo. Odvojio je 1955. crkvu od države i prvi put uveo svetovnost škole, zbog čega ga je rimokatolička crkva ekskomunicirala. U septembru 1955. oboren je u vojnoj pobuni. Po povratku iz emigracije, u septembru 1973. ponovo je izabran za predsednika Argentine.

1895 - Ubijena je korejska kraljica Min, koja je pokušavala da zaustavi talas japanske dominacije u Koreji. Grupu ubica koja je upala u njen dvor predvodio je japanski konzul general Goro Miura.

1912 - Započeo je Prvi balkanski rat. Potpisnice Balkanskog saveza Srbija, Grčka, Bugarska i Crna Gora, započele su tada rat kojim je Turska osim jednog manjeg dela proterana iz Evrope. Srbija je tada oslobodila Staru Srbiju (danas Kosovo i Metohija) i Južnu Srbiju (danas Makedonija).

1915 - Komandant Drugog bataljona Desetog puka, major srpske vojske Dragutin Gavrilović je izdao zapovest braniocima Beograda - Drugom bataljonu, delovima Trećeg bataljona Desetog puka i delovi      ma Sremskog dobrovoljačkog odreda, poslednjoj odbrani srpske prestonice u Prvom svetskom ratu pred agresijom Nemaca, Austrijanaca i Mađara: „Tačno u 15 časova neprijatelj se ima razneti vašim silnim jurišem, razneti vašim bombama i bajonetima. Obraz Beograda, naše prestonice, ima da bude svetao. Vojnici, junaci, Vrhovna komanda izbrisala je naš puk iz svog brojnog stanja... Naš puk je žrtvovan za čast Otadžbine i Beograda. Vi nemate više da se brinete za vaše živote, koji više ne postoje. Zato napred u slavu...”! U jurišu su izginuli gotovo svi branioci, a major Gavrilović je teško ranjen. Obraćanje je zabeležio poručnik Đorđe Roš i sam teško ranjen tokom odbrane Beograda.

1939 - Nemačka je u Drugom svetskom ratu pripojila Trećem rajhu veliki deo teritorije Poljske.

1953 - Velika Britanija i SAD su bez konsultovanja Jugoslavije povukle snage, predale civilnu upravu u zoni „A” slobodne teritorije Trst u celini Italiji i tako izazvale jednogodišnju krizu. Italija je koncentrisala trupe na granici, na šta je Jugoslavija odgovorila istom merom.

1954 - Oslobodilačke snage Severnog Vijetnama ušle su u glavni grad Hanoj.

1967 - Umro je britanski državnik Klement Ričard Atli, laburistički premijer od 1945. do 1951. tokom čije je vlade London priznao nezavisnost Indije 1947. i Burme 1948. Dela: „Laburistička partija u perspektivi”, „Dvanaest godina kasnije”, autobiografija „Kako se to zbilo”.

Aleksandar Solženjicin (Foto Vikipedija)

1970 - Nobelovu nagradu za književnost dobio je ruski pisac Aleksandar Solženjicin.

1991 - Po isteku tromesečnog brionskog moratorijuma Slovenija i Hrvatska su se protivno važećem ustavu tadašnje SFRJ, proglasile otcepljenje od Jugoslavije,izazvavši građanski rat, uz očiglednu, nezvaničnu, saglasnost niza zapadnih zemalja i tadašnje Evropske Zajednice.

1992 - Umro je nemački državnik Vili Brant, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1971. kancelar Zapadne Nemačke od 1969. do 1974. kad je podneo ostavku pošto je otkriveno da je njegov blizak saradnik agent istočnonemačke tajne službe. Vodio je politiku saradnje i popuštanja, čiji je vrhunac bilo poklonjenje u prestonici Poljske Varšavi 1970. pred spomenikom žrtvama nacizma. Posle 1974. kad se povukao s položaja, predvodio je Socijalističku internacionalu.

1996 - U prvoj javnoj poseti Izraelu palestinski lider Jaser Arafat razgovarao je s izraelskim predsednikom Ezerom Vajcmanom u njegovoj privatnoj rezidenciji.

1998 - Predstavnički dom američkog Kongresa odobrio je formalno pokretanje postupka impičmenta protiv predsednika SAD Bila Klintona, što je treća istraga u američkoj istoriji pokrenuta radi smenjivanja šefa države.

1998 - Japan je formalno izrazio žaljenje Južnoj Koreji zbog dugogodišnje kolonijalne vladavine nad Korejom.

2000 - Sirijski avion s funkcionerima, lekarima i medicinskim potrepštinama sleteo je u Bagdad, što je bio prvi let iz Damaska u glavni grad susednog Iraka nakon dve decenije.

2005 - U razornom zemljotresu jačine 7,6 stepeni Rihtera koji je pogodio Pakistan i Indiju, život je izgubilo preko 75.000 osoba, a više desetina hiljada je povređeno.

2008 - Generalna skupština Ujedinjenih Nacija prihvatila je većinom glasova nacrt Rezolucije kojom Srbija od Međunarodnog suda pravde traži savetodavno mišljenje o legalnosti jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova i Metohije. Za Rezoluciju koju je predložila Srbija glasalo je 77 prisutnih država, protiv je bilo šest, dok su 74 bile uzdržane.

2021 - Prilikom eksplozije u džamiji u Kunduzu, na severoistoku Avganistana, poginulo je više od 50 osoba a 143 su povređene. Meta terorističkog napada bili su pripadnici manjinske šiitske zajednice. Bombaš samoubica bio je Ujgur. Odgovornost je preuzela takozvana Islamska država.

2022 - U eksploziji kamiona na Krimskom mostu poginule su tri osobe. Pritom se zapalilo sedam vagona cisterni s gorivom iz sastava voza koji je upravo prolazio i došlo je do obrušavanja dela kolovoza mosta. Eksploziju su izazvale ukrajinske službe.