Od kada se spremaju mafini
Od 18. veka
Mafin je poslastica čija popularnost u poslednje vreme sve više raste. Priprema se od tipa biskvitnog testa koje se obogaćuje raznim dodacima i servira se u individualnim papirnim korpicama. Mogu lako da se ponesu, staju u šaku, ukusni su i namenjeni su konzumiranju u svim prilikama.
Nastanak mafina vezuje se za SAD u 18. veku, kada su se pekli kao vrsta jednostavnog hleba bez kvasca. Testo za mafin se, za razliku od onoga za hleb, peklo u manjoj gramaži u plehovima sa udubljenjima i bilo je ređe od tipičnog kvasnog testa. Sastojci za osnovni mafin recept su: brašno, šećer, jaja, masnoće, mleko ili drugi mlečni proizvod i sredstvo za nadizanje.
Mafin je na početku bio veoma jednostavna namirnica, a danas je poslastica koja se nudi u bezbroj varijacija ukusa. Tipični američki mafin ima rastresitu strukturu, umereno je sladak i vrh mu je rascvetan poput pečurke. Zanimljivo je da nekoliko država u SAD ima svoj ukus mafina – mafina Njujorka je sa jabukom, Minesote sa borovnicama, a Masačusetsa kukuruzni mafin.
Pretpostavlja se da je reč mafin (muffin) nastala od stare francuske reči koja se odnosi na mekan hleb – moufflet ili od množine nemačke reči muffe – muffen, što je vrsta malog kolača.