Autor: Dragana Šubarević

01.01.2025 u 09:20
Mišel de Nostrdam, poznatiji kao Nostradamus, legendarni francuski astrolog, lekar i prorok iz 16. veka, vekovima fascinira čovečanstvo svojim enigmatičnim stihovima poznatim kao „Proročanstva” (Les Prophéties), objavljenim 1555. Njegove katrene često su interpretirane kao predviđanja velikih istorijskih događaja, od Francuske revolucije, preko uspona Hitlera, do napada na „kule bliznakinje” u Njujorku 11. septembra. Nostradamus je završio ukupno 942 katrena koje je organizovao u vekove — grupe od 100 katrena (jedan vek je imao samo 42 katrena). Katren je u suštini pesma od 4 stiha. Rimovani katreni Nostradamusa su većinom napisani na arhaičnom francuskom jeziku, uz malo italijanskog, grčkog i latinskog. Namerno je zakomplikovao katrene upotrebom simbolike i metafora, kao i promenama u imenima kroz zamenu, dodavanje ili uklanjanje slova. Smatra se da je ovo zataškavanje učinjeno kako bi izbegao optužbe za magiju. Rođen 1503. godine, Nostradamus je spojio nauku, astrologiju i misticizam da bi stvorio svoje zagonetno remek delo. Sa katrenima obavijenim metaforama i misterijom, njegov rad je povezan sa svime, od uspona Hitlera do moderne veštačke inteligencije. Ali, da li su to proročanstva — ili poetske zagonetke? Ko stoji iza mita o velikom proroku – iscelitelj, najavljivač crne smrti, renesansni mislilac ili vanzemaljski um koji i dalje izaziva debate vekovima kasnije. Dok jedni veruju da je Nostradamus bio prorok koji je mogao da vidi budućnost, drugi ga smatraju pesnikom čije su reči prilagođene kasnijim dešavanjima. Na početku 2025, mnogi se pitaju šta bi njegovi stihovi mogli da otkriju o predstojećoj godini.