Kreatin: moda ili suplement koji je zaista potreban

Dragana Šubarević

14. 11. 2026. 08:25

(Printscreen/Instagram)

Nekada su ga uzimali uglavnom bodibilderi i profesionalni sportisti, a danas se o kreatinu govori gotovo kao o novom „obaveznom” dodatku ishrani.

Praškovi sa kreatinom stigli su iz teretana u svakodnevnu upotrebu, pa se sve češće postavlja pitanje: da li je reč o još jednom fitnes trendu ili zaista postoji dobar razlog da ga uzimamo?

Kreatin nije nova supstanca niti je izmišljen u laboratoriji za potrebe moderne fitnes industrije. Naš organizam ga prirodno stvara, a u manjim količinama unosimo ga i hranom, pre svega mesom i ribom. Najveći deo kreatina nalazi se u skeletnim mišićima, dok ga ima i u mozgu.

Ono što je poslednjih godina novo jeste ogromno interesovanje za njegovu upotrebu i van profesionalnog sporta.

Šta kreatin zapravo radi u organizmu?

Da bismo razumeli zašto je toliko popularan, treba se vratiti na osnovnu biohemiju. Naše ćelije koriste ATP – adenozin-trifosfat, kao neposredan izvor energije. Kada mišić radi, ATP se veoma brzo troši. Organizam zato mora neprekidno da ga obnavlja.

Tu na scenu stupa kreatin. U mišićima se deo kreatina nalazi u obliku fosfokreatina, koji služi kao brza „rezerva” za obnavljanje ATP-a. Kada je potrebna nagla i intenzivna energija, na primer prilikom podizanja tegova, sprinta ili kratkog snažnog napora, fosfokreatin pomaže da se ATP brže obnovi.

Pojednostavljeno rečeno: kreatin ne stvara energiju ni iz čega, već pomaže organizmu da brže obnovi neposredno dostupnu energiju.

Zbog toga najviše smisla ima kod aktivnosti koje zahtevaju kratke, intenzivne napore.

Kreatin sam po sebi neće napraviti mišiće ako čovek ne trenira i nema odgovarajuću ishranu. Ali, u kombinaciji sa treningom snage, može da pomogne da se postigne veća snaga i veći napredak u mišićnoj masi.

Jedna sistematska analiza i metaanaliza objavljena nakon pretrage 23 studije, pokazala je da su odrasli ljudi, mlađi od 50 godina, koji su uzimali kreatin uz trening otpora, imali veće dobitke u snazi gornjeg i donjeg dela tela nego oni koji su trenirali uz placebo.

Zato kreatin nije „magični prah za mišiće”. Njegova uloga je da pomogne organizmu da kvalitetnije podnese trening i da vremenom ostvari bolje rezultate.

Dobijanje kilograma

Jedna stvar često iznenadi ljude koji počnu da ga koriste: broj na vagi može da poraste.

To ne znači automatski da se povećala količina masti. Kreatin povećava količinu vode u mišićnim ćelijama, pa deo početnog porasta telesne težine može biti posledica povećane količine vode u mišićima. Povećanje telesne mase je ujedno i najčešće prijavljivani efekat upotrebe kreatina u naučnoj literaturi.

Zato kreatin ne treba posmatrati kao sredstvo za mršavljenje, niti kao nešto što nužno znači da će se čovek „ugojiti”.

Kreatin nije isto što i kreatinin

Kreatin je prirodno jedinjenje koje organizam proizvodi i skladišti uglavnom u mišićima. Njegova glavna uloga je da pomogne u brzom obnavljanju ATP-a, odnosno energije potrebne za mišićni rad. Upravo je to supstanca koju sadrže suplementi kreatina.

Kreatinin je, s druge strane, otpadni produkt koji nastaje prirodnim raspadanjem kreatina i kreatin-fosfata u mišićima. Krvlju stiže do bubrega, koji ga uglavnom izlučuju mokraćom.

Zato je u medicini nivo kreatinina u krvi jedan od pokazatelja koji se koriste za procenu funkcije bubrega.

Uzimanje kreatina može da poveća koncentraciju kreatinina u krvi, jer se povećava količina kreatina iz koje on nastaje. To ne mora automatski da znači da su bubrezi oštećeni, zato kod osoba koje koriste kreatin procena bubrežne funkcije ne bi trebalo da se zasniva samo na jednom rezultatu kreatinina.

Inače, i kreatin i kreatinin potiču od grčke reči κρέας (kreas), što znači meso.

Kreatin je prvi put izolovan iz mesnog ekstrakta, pa je i naziv logičan.

Kreatin u mozgu

Istraživanja više ne gledaju na kreatin isključivo kroz sport. Proučava se i njegov potencijal u kontekstu starenja, oporavka, očuvanja mišićne mase i kognitivnih funkcija.

Posebna pažnja posvećena je starijim osobama, kod kojih prirodni gubitak mišićne mase i snage može značajno da utiče na pokretljivost i svakodnevni život. Novije metaanalize ispitivale su upravo kombinaciju kreatina i treninga kod starijih odraslih.

Zanimljivo je i to što se kreatin ne nalazi samo u mišićima. Mozak, takođe, koristi kreatinski sistem za proizvodnju energije, pa se ispituje da li dodatni kreatin može imati uticaja na pamćenje, mentalni zamor i druge kognitivne funkcije. Za razliku od efekata na snagu i sportske performanse, međutim, dokazi za kognitivne koristi još nisu toliko čvrsti i ne treba ih predstavljati kao dokazanu terapiju.

Da li treba uzimati kreatin?

Odgovor zavisi od razloga zbog kojeg se uzima. Ako neko redovno trenira snagu ili se bavi sportom u kojem su važni kratki i intenzivni napori, kreatin-monhidrat ima veoma dobru naučnu podršku. Međunarodno društvo za sportsku ishranu upravo kreatin-monhidrat izdvaja kao jedan od najispitivanijih i najefikasnijih ergogenih suplemenata za povećanje sposobnosti pri intenzivnom naporu i nemasne telesne mase tokom treninga.

Ali, ako neko uopšte ne vežba, jede raznovrsno i očekuje da će samo uzimanje kreatina promeniti izgled tela, razlog za njegovo uzimanje je mnogo slabiji.

Drugim rečima, kreatin nije obavezan suplement za svakoga.

Kod zdravih odraslih osoba, kreatin se u preporučenim količinama generalno smatra dobro ispitanim i bezbednim. Međutim, osobe koje imaju bolest bubrega, druge hronične zdravstvene probleme ili koriste terapiju ne bi trebalo same da uvode suplement bez konsultacije sa lekarom.

I još jedna važna stvar: kreatin nije steroid, nije hormon i nije doping. On je prirodno jedinjenje koje organizam već proizvodi.

Nije potreban svakome, ali za određene ljude ima veoma dobar naučni razlog za upotrebu.

Kreatin ne može da zameni dobar san, kvalitetnu ishranu, proteine i, pre svega, redovan trening.

Kreatin u hrani

Najviše prirodnog kreatina ima u mesu i ribi, jer se kreatin skladišti, pre svega, u mišićnom tkivu životinja.

Približna količina kreatina na 100 g namirnica:

Haringa – oko 0,65–1,0 g

Svinjetina – oko 0,25–0,5 g

Govedina – oko 0,4–0,5 g

Losos – oko 0,45 g

Tuna – oko 0,4 g

Pileća prsa – oko 0,4 g

Bakalar – oko 0,3 g

Količina varira zavisno od vrste životinje, dela mesa i načina pripreme. Kuvanje i druga termička obrada mogu smanjiti količinu kreatina, jer se deo pretvara u kreatinin.

Zanimljivo je da biljne namirnice praktično ne sadrže kreatin, pa vegetarijanci i vegani, u proseku, unose znatno manje kreatina hranom.