Zašto bi bundeva obavezno trebalo da se nađe na jelovniku

Dragana Šubarević

29. 10. 2026. 09:02

(Magnific)

Kada stigne jesen, pijace i bašte preplave narandžaste, žute, zelene i bele bundeve. Neke su krupne i teške po nekoliko kilograma, druge su male i dekorativne, a među njima ima i onih koje predstavljaju pravu riznicu hranljivih materija.

Bundeva je mnogo više od simbola jeseni i sastojka za pitu. Njeno meso sadrži karotenoide, vitamine, minerale, vlakna i vodu, dok su semenke posebno bogate proteinima, nezasićenim mastima, magnezijumom, cinkom i drugim mineralima.

A najbolje od svega je što se od bundeve može iskoristiti gotovo sve: meso za supe, čorbe, pire i kolače, a semenke za grickanje ili dodatak salatama. Od semenki se dobija i ulje prepoznatljivog ukusa.

Narandžasta boja nije slučajna

(Magnific)

Intenzivna narandžasta boja mnogih vrsta bundeve potiče od karotenoida, pre svega beta-karotena. Organizam deo beta-karotena može da pretvori u vitamin A.

Vitamin A ima važnu ulogu u održavanju normalnog vida, funkcionisanju imunog sistema i zdravlju kože i sluzokože.

Zato se bundeva često povezuje sa zdravljem očiju. Posebno su zanimljivi karotenoidi lutein i zeaksantin, koji se, takođe, nalaze u nekim sortama bundeve i povezuju se sa zaštitom struktura oka od oksidativnog stresa.

Konzumiranje bundeve, međutim, ne može da izleči probleme sa vidom. Njena vrednost je u tome što obezbeđuje hranljive materije neophodne za normalno funkcionisanje organa.

Koža voli karotenoide

Karotenoidi iz narandžastog povrća dugo su predmet interesovanja nutricionista i naučnika zbog njihovog antioksidativnog delovanja.

Beta-karoten se u organizmu može pretvoriti u vitamin A, a vitamin A je važan za održavanje normalnog stanja kože.

Nekoliko porcija bundeve neće izbrisati bore ili podmladiti kožu, ali redovno konzumiranje različitog povrća predstavlja dobru osnovu za ishranu koja obezbeđuje antioksidanse i druge važne materije.

Za srce i krvne sudove

Bundeva prirodno sadrži kalijum, mineral koji je važan za normalan rad srca, mišića i nervnog sistema, kao i za regulaciju krvnog pritiska.

Uz to, bundeva ima malo masti i relativno je niskokalorična, naročito kada se priprema bez velike količine šećera, putera ili pavlake.

Njena prednost je i u tome što može da zameni kaloričnije priloge. Pire od pečene bundeve, na primer, može da bude zanimljiva alternativa težim prilozima od krompira.

Naravno, jedna namirnica sama po sebi ne može da očisti krvne sudove ili spreči srčani udar. Zdravlje srca zavisi od celokupne ishrane, kretanja, telesne težine, krvnog pritiska, nivoa holesterola i drugih faktora.

Saveznik varenja

 
 
 
 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Aiza (@cookbyaiza)

Jedna od velikih prednosti bundeve su vlakna, koja doprinose normalnom funkcionisanju sistema za varenje i mogu da pomognu da stolica bude redovnija. Istovremeno, bundeva sadrži dosta vode, pa u kombinaciji sa vlaknima može da bude veoma prijatna namirnica za jesenji jelovnik.

Posebno je zanimljivo što može da se priprema na načine koji je relativno lagani za stomak i konzumira kuvana, pečena bez masti ili kao krem-supa.

Ipak, nije svačiji organizam isti. Veća količina vlakana kod osetljivih osoba može da izazove nadimanje, gasove ili nelagodnost.

Za imunitet

Od bundeva se preko karotenoida dobija vitamin A, a količina zavisi od sorte i načina pripreme.

Vitamin A ima važnu ulogu u normalnoj funkciji imunog sistema, što je jedan od razloga zbog kojih je bundeva, koja sadrži i druge minerale i vitamine, zanimljiva namirnica u jesenjem periodu.

Šećer u bundevi

Bundeva ima prirodne šećere i ugljene hidrate, pa nije namirnica bez ugljenih hidrata.

Međutim, važni su količina, način pripreme i celokupan obrok. Cela ili minimalno obrađena bundeva sadrži i vlakna, vodu i mikronutrijente, pa nije isto što i zaslađeni proizvod napravljen od bundeve.

Osobe koje imaju dijabetes ili probleme sa regulisanjem šećera u krvi treba da vode računa o porciji i da posmatraju bundevu kao deo ukupnog unosa ugljenih hidrata, a ne kao namirnicu koju mogu neograničeno da jedu samo zato što je „zdrava”.

Samo meso bundeve ima relativno malo kalorija, jer sadrži mnogo vode. Zbog toga velika porcija dobro pripremljene bundeve može da bude prilično zasitna, a da ne donese onoliko energije koliko neki drugi prilozi.

Problem nastaje kada od bundeve napravimo desert prepun šećera, brašna, putera i slatkih preliva. Drugim rečima, nije ista stvar pečena bundeva i pita od bundeve sa puno šećera i masnoća.

Namirnica ostaje ista, ali se nutritivna vrednost celog jela drastično menja.

Semenke bundeve pune minerala

(Magnific)

Bundevine semenke sadrže magnezijum, cink, fosfor, bakar, mangan, proteine, nezasićene masne kiseline, vlakna i različita biljna jedinjenja.

Za razliku od mesa bundeve, semenke su energetski veoma koncentrovane, jer sadrže značajnu količinu masti.

Zato su hranljive, ali ih nije dobro jesti bez mere ako vodite računa o kalorijskom unosu.

Magnezijum iz semenki bundeve učestvuje u velikom broju procesa u organizmu, od normalne funkcije mišića i nervnog sistema do stvaranja energije i održavanja normalnog metabolizma.

Zato semenke mogu biti dobar dodatak ishrani, posebno ako se koriste umesto manje hranljivih grickalica.

Cink učestvuje u funkcionisanju imunog sistema, metabolizmu i održavanju normalnog stanja kože, kose i noktiju.

I ovde važi isto pravilo: semenke mogu doprineti unosu cinka, ali nisu magičan preparat za jačanje kose ili imuniteta.

Bundevino seme pomaže i prostati. Istraživanja su pokazala da semenke i ulje od semenki bundeve mogu da pomognu u ublažavanju nekih simptoma, kao što je učestalo mokrenje, slab mlaz, osećaj nepotpunog pražnjenja bešike i noćno ustajanje.

U jednom većem kliničkom istraživanju sa više od 1.400 muškaraca, upotreba semenki bundeve bila je povezana sa poboljšanjem simptoma tokom godinu dana. Ipak, naučnici naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja i da semenke ne treba smatrati zamenom za terapiju.

Semenke mogu potencijalno da ublaže simptome, ali nema dovoljno dokaza da one same po sebi „smanjuju prostatu”. Šaka semenki bundeve može da bude korisna navika, ali nije lek.

Ulje od semenki bundeve ima intenzivan, prepoznatljiv ukus i sadrži nezasićene masne kiseline i druga biljna jedinjenja. Odlično je za salate i kao dodatak gotovim jelima, ali je prilično kalorično.

Pečena, kuvana ili sirova

(Magnific)

Još jedan razlog da jesen vam bude u znaku bundeve jeste njena raznovrsna upotreba.

Od nje mogu da se naprave krem-čorba, pire, pečena bundeva, rižoto, testo, hleb, kolači, smutii, pa čak i slani namazi.

Tako je lako povećati količinu ovog povrća u svakodnevnoj ishrani.

Pečena bundeva razvija karamelast, slatkast ukus i može da bude odličan prilog bez mnogo dodataka.

Kuvana je pogodna za supe, pire i kaše.

Termička obrada menja strukturu hrane i može da utiče na dostupnost nekih karotenoida. Istovremeno, dugo kuvanje u velikoj količini vode može dovesti do gubitka dela vitamina rastvorljivih u vodi.

Zato je pečenje često veoma praktičan izbor, naročito ako se bundeva priprema bez velikih količina šećera i masti.