Grčka sprema stroža pravila za turiste
(Printscreen/Instagram)
Snimak prepune plaže Balos na Kritu postao je viralan i ponovo otvorio pitanje masovnog turizma koje sve više muči Grčku.
Hiljade ljudi na malom pristaništu i gužva koja deluje kao da se ne završava, čine da jedno od najlepših prirodnih mesta Krita postane gotovo neprepoznatljivo.
Snimak plaže Balos, koji je u avgustu prikupio gotovo milion pregleda, izazvao je burne reakcije na društvenim mrežama i pokrenuo raspravu o posledicama masovnog turizma u Grčkoj.
Autor je video ironično opisao rečima: „Dolazak na prirodno čudo, plažu Balos, u avgustu.” Snimak je preneo i Njujork post.
Reakcije ispod snimka bile su žestoke.
„Ovo je pakao”, napisao je jedan korisnik. Drugi su za sve veću navalu turista okrivili društvene mreže.
„Instagram i TikTok su zaista uništili mnoga mesta”, navodi se u jednom komentaru, dok je neko komentarisao da je masovni turizam ozbiljan globalni problem od kojeg najviše strada priroda.
Balos, inače, nije samo popularna turistička destinacija. Ovo područje deo je evropske ekološke mreže Natura 2000 i poznato je po izuzetnoj biološkoj raznovrsnosti.
Do Balosa se može i stići peške, ali većina posetilaca dolazi brodom iz obližnjeg Kisamosa. Tokom vrhunca sezone, brojni brodovi svakodnevno dovoze veliki broj turista u čuvenu lagunu.
Pogrešan utisak?
Nisu, međutim, svi uvereni da snimak verno prikazuje stvarno stanje na plaži.
Mnogi koji su Balos posetili pre nekoliko godina prisetili su se vremena kada je ovo mesto bilo gotovo prazno. Jedan meštanin, ipak, tvrdi da video prikazuje samo kratak trenutak najveće gužve, onu koja nastaje prilikom dolaska i odlaska brodova.
Prema njegovom objašnjenju, ljudi na snimku uglavnom su turisti koji se iskrcavaju sa jednog broda dok drugi čekaju ukrcavanje.
On je naglasio i da je malo pristanište namerno tako projektovano kako bi se što manje narušio prirodni ambijent.
Cilj je, kako je objasnio, da se za iskrcavanje koristi što manji prostor kako bi uticaj velikog broja posetilaca na prirodu bio sveden na minimum.
I drugi komentatori ukazali su na istu stvar: snimak prikazuje pre svega gužvu na pristaništu, a ne nužno i stvarno stanje na samoj plaži. Zbog ugla snimanja, pesak bi mogao da deluje daleko prepunjenije nego što zaista jeste.
Bez obzira na to koliko je snimak reprezentativan, jedno pitanje ostaje: koliko turista jedna ovakva prirodna oaza može da primi, a da ne počne da gubi ono zbog čega su ljudi uopšte došli?
Ograničenje broja turista
Nezavisno od rasprave o jednom konkretnom snimku, lokalne vlasti već razmišljaju o novim merama.
Prema pisanju grčkog lista Katimerini, vlasti u Kisamosu traže stroža dnevna ograničenja za najpoznatije plaže zapadnog Krita, među kojima su Balos, Elafonisi i Falasarna.
Prema navodima lokalnih zvaničnika zaduženih za životnu sredinu, ove destinacije dnevno poseti između 4.000 i 5.000 ljudi, što otežava sprovođenje pravila zaštite prirode.
Jedna od predloženih mera je uvođenje obaveznog sistema onlajn rezervacija, putem kojeg bi posetioci unapred morali da rezervišu datum i vreme dolaska.
Razmatra se i ograničenje ukupnog broja posetilaca, odnosno utvrđivanje maksimalnog „kapaciteta“ za svaku lokaciju.
Ideja je da se spreči da prirodna područja budu preopterećena, ali i da se zaštite infrastruktura i životna sredina.
Za sprovođenje ovih mera bila bi neophodna saradnja grčkog Ministarstva životne sredine, Regije Krit i Opštine Kisamos.
Nova pravila još nisu na snazi, ali se akcioni plan očekuje pre letnje sezone 2027. godine.
Isti problem i na Santoriniju
Krit nije jedino grčko ostrvo koje se suočava sa posledicama ogromnog broja turista.
Slične scene sve češće stižu i sa Santorinija, posebno iz Oije, mesta poznatog po belim kućama, spektakularnom izlasku i zalasku sunca, plavim kupolama i jednom od najprepoznatljivijih pogleda u Grčkoj.
Društvenim mrežama kruže snimci na kojima je ovo živopisno mesto gotovo potpuno blokirano turistima.
Fotografisanje izlaska sunca iznad čuvenih plavih kupola postalo je toliko popularno da pojedini posetioci, ali i profesionalni fotografi, čekaju u redu od ranih jutarnjih sati kako bi napravili „savršenu” fotografiju.
„Ljudi po svaku cenu žele te kultne fotografije”, rekla je za Njujork post Mendi Miljacio, direktorka turističke agencije iz Nju Džersija.
Prema njenim rečima, Santorini je oduvek bio izuzetno popularan, ali su društvene mreže i veliki broj kruzera dodatno pojačali pritisak.
Najveće gužve su tokom leta, naročito danima kada u luku pristaju veliki kruzeri.
Onima koji ipak žele da dožive Santorini bez neprestanog probijanja kroz gužvu, Miljacio savetuje da na ostrvu ostanu duže.
Prema njenim rečima, nedeljom su gužve manje, dok su ponedeljak i utorak često najopterećeniji zbog dolaska kruzera.
Turistima se, takođe, savetuje da ne ostanu samo u najpoznatijim delovima ostrva, već da istraže i njegove manje poznate krajeve i pokušaju da upoznaju lokalni način života.
Jer, kako je poručila, Santorini nije samo fotografija za društvene mreže.