Eksperimentalni flaster uništava ćelije raka kože
(Printscreen/X)
Naučnici su razvili eksperimentalni flaster koji bi u budućnosti mogao potpuno da promeni način lečenja melanoma, jednog od najagresivnijih oblika raka kože.
Istraživanje objavljeno u martu 2026. godine u naučnom časopisu ACS Nano privuklo je veliku pažnju, jer su rezultati pokazali da ova nova tehnologija može gotovo potpuno da uništi tumorske lezije kod laboratorijskih miševa, bez vidljivog oštećenja zdravog tkiva i bez ozbiljnih neželjenih efekata na organizam.
Flaster je napravljen od naprednih materijala koji kombinuju laserom indukovani grafen, nanočestice bakar-oksida i fleksibilnu silikonsku podlogu koja omogućava da se uređaj lako prilagodi površini kože. Njegovo delovanje zasniva se na blagom zagrevanju. Kada se flaster zagreje na približno 42 stepena Celzijusa, što je temperatura nešto viša od telesne, aktiviraju se nanočestice koje počinju da oslobađaju jone bakra direktno u tkivo tumora.
Ti joni zatim izazivaju snažan oksidativni stres unutar ćelija melanoma. Oksidativni stres nastaje kada se u ćelijama stvori prevelika količina reaktivnih molekula kiseonika, poznatih kao slobodni radikali. Kada ih ima previše, oni počinju da oštećuju DNK, ćelijske membrane i važne proteine unutar ćelije. Ćelije raka su posebno osetljive na ovakva oštećenja, jer već rade pod velikim metaboličkim opterećenjem. Upravo zbog toga ćelije melanoma mnogo teže podnose dodatni stres i počinju da odumiru.
Lokalno i precizno delovanje
U eksperimentima sprovedenim na miševima istraživači su primenili flaster samo dva puta tokom perioda od deset dana. Rezultati su bili izuzetno ohrabrujući. Tumorske lezije smanjene su za čak 97 procenata, a istovremeno nije primećeno značajno oštećenje zdrave kože ili drugih organa. Naučnici, takođe, nisu registrovali ozbiljne sistemske nuspojave, što je posebno važno, jer mnoge standardne terapije protiv raka često oštećuju i zdrave ćelije organizma, prenosi ScienceDaily.
Ono što ovu tehnologiju čini posebno zanimljivom jeste činjenica da deluje lokalno i veoma precizno. Za razliku od hemoterapije, koja kroz krvotok utiče na čitav organizam, ovaj flaster deluje direktno na mestu gde se tumor nalazi. To otvara mogućnost razvoja manje invazivnih terapija koje bi jednog dana mogle da smanje potrebu za agresivnim operacijama ili teškim tretmanima.
Ipak, uprkos velikom interesovanju javnosti, stručnjaci upozoravaju da je reč o veoma ranoj fazi istraživanja. Flaster još nije testiran na ljudima i trenutno nema dokaza da bi mogao da leči druge vrste raka osim melanoma kože.
Takođe, ne postoji potvrda da može da zameni hirurške zahvate ili postojeće terapije. Naučnici naglašavaju da je potrebno sprovesti brojna dodatna istraživanja i kliničke studije pre nego što bi ovakav tretman mogao da postane deo standardne medicine.