„Neuroroboti" iz ćelija afričke žabe
(Pixabay)
Naučnici Univerziteta Tafts i Instituta Rais napravili su biološke „neurorobote” koristeći ćelije afričke žabe. Ovi „uređaji” pokazuju znakove osnovnog „ponašanja” i električne aktivnosti u mrežama neuronskih ćelija, navodi se u studiji objavljenoj u listu „Advanced Science”, dok autori ističu da otkriće može da pomogne pri razvoju terapija za kongenitalne poremećaje i regenerativnu medicinu mozga. Eksperiment je započet 2020. godine, kada su istraživači sa Univerziteta Tafts stvorili prve „neurorobote” od ćelija žabe, sposobne da se samostalno kreću, popravljaju oštećenja i okupljaju druge ćelije da formiraju nove strukture.
Profesor Majkl Levin s pomenutog univerziteta istakao je da su ove strukture „žive od samog početka jer su napravljene od već postojećih živih ćelija”, preneo je Tanjug vest Al Džazire.
U narednoj fazi istraživanja naučnici su dodali neuronske ćelije, što je rezultovalo entitetima s novim ponašanjem, nazvanim „neuroroboti”. Mikroskopska ispitivanja pokazala su da su razvili prave osobine nervnog sistema, uključujući aksonalne i dendritske strukture, kao i proteine povezane sa sinapsama, a snimanje je potvrdilo električnu aktivnost neuronskih ćelija i formiranje primitivnih neuronskih mreža unutar „neurorobota”.
Dodavanje neuronskih ćelija promenilo je kretanje entiteta: neuroroboti su rasli više, bili aktivniji i pokazivali složenije obrasce kretanja u poređenju s ne-neuronskim ksenobotima. Testiranjem supstancom pentilen tetrazol, poznatom po efektima na moždanu aktivnost, istraživači su pokazali da neuronske mreže aktivno utiču na ponašanje ovih bioloških robota. Dr Hala Futuat, glavni istraživač Instituta Rais, dodala je da ove studije pomažu u razumevanju rasta i regeneracije ćelija, omogućavajući razvoj terapija za kongenitalne poremećaje i regenerativnu medicinu mozga. Hala Futuat napomenula je da su neuroroboti pokazali povećanu aktivnost gena povezanih s vidom, uključujući one za formiranje sočiva i ćelija mrežnjače, što sugeriše mogućnost da svetlosni stimulusi mogu da izazovu novo ponašanje u ovim entitetima.