Cvrkut ptica nikad tiši

30. 03. 2026. 08:05

Чижњак (Фото Фрипик)

Srbije od 2017. do 2025. zabeleženo je više od 2.200 slučajeva nezakonitih radnji nad pticama. Najveći problemi su trovanje, krivolov vatrenim oružjem i hvatanje ptica pevačica. Srbija, jedna od ključnih tačaka biološke raznovrsnosti u Evropi sa više od 380 vrsta ptica, suočava se s opasnostima koje ugrožavaju ne samo ptice već i celokupni živi svet.

„Prikupili smo hiljade podataka o nezakonitim radnjama, ne samo nad pticama već i nad drugim životinjama, a neretko i potpuno uništavanje staništa”, ističe Milan Ružić, izvršni direktor ovog društva.

Orao mišar u kljusi (Foto Damir Trnovac)

Ornitolog Slobodan Marković upozorava da su šest godina od poslednjeg izveštaja problemi ostali isti. „Iako je podrška javnosti veća i policija efikasnija, prestupnici su postali oprezniji i veštiji, pa je njihovo otkrivanje sve teži zadatak”, kaže Marković.

Prikupljeni podaci predstavljaju tek deset odsto stvarnog stanja. Srbija još nema strategiju za sistemsku borbu protiv uništavanja ptica.

Bez jasnog plana i saradnje institucija, prirodna bogatstva Srbije ubrzano nestaju. To ne ugrožava samo ptice već i zdravlje i stabilnost ekosistema – a time i dobrobit ljudi. Pitanje ostaje: hoćemo li dozvoliti da Srbija ostane bez svojih pernatih simbole?

Ilegalno ulovljene prepelice (Foto DZPPS/arhiva)

Tri najveća problema

Trovanje ptica – najizraženije u Vojvodini, posebno u okolini Apatina, Bačke Topole i Novog Sada. Svake godine stradaju belorepani, mišari, eje močvarice i krstaši, ali i druge divlje životinje.

Krivolov vatrenim oružjem – rasprostranjen širom Srbije. Labudovo okno, jedno od najznačajnijih zimovališta vodenih ptica na Dunavu, umesto da bude zaštićeno, pretvoreno je u poligon za pucanje na patke, guske, ronce, gnjurce i labudove uz korišćenje električnih vabilica i drugih zabranjenih sredstava. U Rasinskom okrugu krivolov je naročito jak tokom lova na prepelice.

Hvatanje ptica pevačica – najčešće na jugu Srbije, u Nišavskom i Jablaničkom okrugu. Češljugari, čižaci i zimovke hvataju se mrežama, lepkom i posebnim napravama – kapanima, a zatim prodaju kroz švercerske kanale u zemlji i inostranstvu.