Pet decenija Rajkove pećine
Otvorena je za posetioce oktobra 1975. i obeležavanje njenog jubileja nastaviće se tokom cele godine. Zbog stalaktita i stalagmita od belog kalcita zovu je i „Homoljskom lepoticom”. U pojedinim dvoranama nastupali su horovi, jer zvuk u njima odzvanja kao u najboljim koncertnim salama
Pre pedeset godina, oktobra 1975, otvorena je za posetioce jedna od najlepših pećina u Srbiji – Rajkova pećina kod Majdanpeka. Smeštena u podnožju Homoljskih planina, ova prirodna dvorana podzemne lepote i dalje pleni pažnju istraživača, turista i ljubitelja prirode. Povodom jubileja, Turistička organizacija Majdanpeka organizovala je niz događaja, a školske ekskurzije i grupe znatiželjnih posetilaca svakodnevno otkrivaju njene beličaste sale i tišinu koja zvoni kao da se vreme zaustavilo.
Rajkova pećina je kraljica među srpskim pećinama, kažu speleolozi. Duga je 2.304 metra i ima dva nivoa – suvi, uređen za turističke posete u dužini od 850 metara, i donji, rečni, stvoren spajanjem tri podzemna vodotoka: Jankove, Paskove i Rajkove rečice. Tokom godine ovde stigne i do deset hiljada posetilaca, a u jesenjim i prolećnim mesecima dolaze školske ekskurzije.
Deo prvog srpskog „Geoparka Đerdap”
Ovo jedinstveno prirodno zdanje pod upravom je Turističke organizacije opštine Majdanpek, a od 2020. godine nalazi se u sastavu prvog srpskog „Geoparka Đerdap”, upisanog na listu Uneska. Samo na području opštine Majdanpek nalazi se više od 120 pećina, ali je Rajkova jedina uređena za turističke posete. Pećina nosi ime po Rajku Vojvodi, narodnom junaku i hajduku iz 19. veka. Po predanju, danju je bio mehandžija, a noću je pljačkao turske karavane i blago krio u pećini. Ta priča, prepletena s prirodnim čudima, doprinosi mistici koja prati svakog posetioca na ulasku u podzemni svet belog kalcita, stalaktita i draperija koje kao da su izrađene rukom vajara.
Prvi je pećinu opisao Jovan Cvijić 1894. godine, ali ju je tek sedamdesetih godina prošlog veka speleolog dr Radenko Lazarević, profesor beogradskog Šumarskog fakulteta, istražio i uredio za posetioce. On je bio začetnik moderne srpske speleologije i speleoturizma u našoj zemlji. Po njegovim projektima uređene su i Lazareva pećina, Vernjikica, Ceremošnja, Petnička i Potpećka pećina. Njegovim imenom danas je nazvana ulica u selu Zlot kao priznanje za život posvećen podzemnim svetovima.
Turistička atrakcija
„Kada je profesor Lazarević prvi put ušao u pećinu, bio je oduševljen. Uspeo je da ubedi lokalne vlasti i nadležne iz rudnika Majdanpek da se pećina uredi i otvori za javnost”, kaže Nikola Urzikić, turistički vodič iz Majdanpeka. „Zahvaljujući njegovom radu trasirane su staze, postavljeno osvetljenje i sve ostalo potrebno da posetioci bezbedno uživaju u podzemnim dvoranama.”
Pećina je posebna i po svom pećinskom nakitu, koji se sastoji od stalaktita, stalagmita, pećinskih stubova i draperija izgrađenih od čisto belog kalcita. Zbog toga je često nazivaju „Homoljskom lepoticom”, a pojedine dvorane, poput Velike sale i amfiteatra, ostavljaju utisak da su stvorene za koncerte. Nije slučajno što je prilikom obeležavanja jubileja u pećini nastupio hor i ansambl muzičke škole – zvuk u njoj odzvanja kao u najboljoj koncertnoj dvorani.
Rajkova pećina nalazi se svega 2,5 kilometra od Majdanpeka, uz obalu Malog Peka i veštačkog jezera Veliki Zaton, a od Beograda je udaljena oko 200 kilometara. Zahvaljujući asfaltnom putu i dobroj infrastrukturi, lako je dostupna turistima iz cele zemlje.
Spoj nauke i legendi
Svetski speleoturizam poslednjih decenija doživljava procvat, jer nudi posetiocima svakakva čudesa. Primera radi, najveća pećina na planeti, Hang Son Dong u Vijetnamu, ima sopstvenu reku i džunglu unutar sebe. Krubera u Gruziji je najdublja, sa više od dve hiljade metara, dok se u Austriji nalazi Ajsrizenvelt, najveća ledena pećina na svetu. Sve one, kao i Rajkova u Srbiji, privlače avanturiste i ljubitelje geonasleđa, dokazujući da je čovekova fascinacija podzemnim svetom univerzalna.
Obeležavanje jubileja nastavlja se tokom cele godine, a od naredne jeseni planira se manifestacija „Rajkovi dani”, posvećena promociji speleoturizma i očuvanju prirodnih vrednosti Homolja i Đerdapa. Kako ističu domaćini, Rajkova pećina nije samo turistička atrakcija – ona je spoj nauke, legende i umetnosti prirode koja i posle pola veka nastavlja da očarava svakog ko zakorači u njenu vanvremensku magiju.