Na skener se ide samo sa dobrim razlogom
(Printscreen)
U modernoj medicini kompjuterizovana tomografija (CT) predstavlja neprocenjiv alat za dijagnostiku, omogućavajući lekarima da brzo i precizno otkriju unutrašnje povrede, tumore ili druge zdravstvene probleme. Ipak, ova tehnologija dolazi sa značajnim rizikom - izloženost zračenju koje, ukoliko se ponavlja često, može povećati verovatnoću razvoja raka.
Prema studiji objavljenoj u časopisu JAMA Internal Medicine, doza zračenja koja se primenjuje kod standardnog CT snimanja varira od 2 milisiverta kod rutinskog CT glave do čak 31 milisiverta kod multifaznog snimanja abdomena i karlice. Poređenja radi, prosečna godišnja doza pozadinskog prirodnog zračenja kojoj je izložen stanovnik SAD iznosi oko 3 milisiverta, dok jedan običan rendgenski snimak pluća nosi svega 0,02 mSv. Ovo znači da jedno CT snimanje celog tela može da bude ekvivalentno stotinama običnih rendgenskih snimaka, a zračenje oštećuje DNK ćelija i tiha oštećenja se vremenom gomilaju.
Istraživanja pokazuju da postoji direktna veza između kumulativne doze zračenja i rizika od raka. Pregledna meta-analiza objavljena u BMC Cancer iz 2022. godine pokazuje da čak i relativno niske doze CT zračenja mogu da povećaju rizik, naročito kod dece i mladih odraslih, čiji su ćelijski sistemi osetljiviji. Procene sugerišu da pojedinci koji godinama prolaze kroz učestala CT snimanja mogu imati povećan rizik za razvoj malignih bolesti.
Medicinsko opravdanje
S druge strane, ultrazvuk (UZ) je bezbedna dijagnostička metoda koja ne koristi jonizujuće zračenje. Zbog toga je posebno pogodna za decu, trudnice i pacijente kojima je potrebno više pregleda tokom godine.
Ultrazvuk pruža informacije o organima i mekim tkivima, a rizik od oštećenja ćelija praktično ne postoji. Zbog toga lekari sve češće preporučuju UZ kao prvu opciju kad god je moguće, pre nego što se pristupi CT skeniranju.
Stručnjaci naglašavaju da je ključno da svaka procedura ima jasno medicinsko opravdanje. Evropski protokoli i smernice često ograničavaju broj CT snimanja po pacijentu godišnje i preporučuju alternativne metode kad god je to moguće, poput ultrazvuka ili magnetne rezonance (MRI), koje ne koriste jonizujuće zračenje.
Iako kompjuterizovana tomografija spašava živote u hitnim slučajevima, povremeno je neophodno preispitati njenu rutinsku upotrebu.
Svaki pacijent treba da zna koliku dozu zračenja prima i da postavi pitanje lekaru da li postoji alternativa? To može da bude ključno za dugoročno očuvanje zdravlja, jer telo ne briše primljene doze zračenja – one se akumuliraju i sabiraju, a posledice se često ne manifestuju odmah.
Medicina balansira između koristi i rizika. CT snimanja su neophodna u dijagnostici, ali ne smeju da postanu navika.