Jod reguliše vitalne procese u telu

Dragana Šubarević

20. 01. 2026. 11:24

(Printscreen/Instagram)

Lomljivi nokti, hladne šake i stopala, depresija, otežano gutanje, preosetljivost na hladnoću, bolovi u grlu, suva koža i kosa, umor, promuklost, višak kilograma, loše pamćenje i koncentracija, nepravilni menstrualni ciklusi, neplodnost... sve to mogu da budu simptomi nedostatka joda u organizmu.

Ljudsko telo ne može da zadrži niti da stvori jod, već on mora svakodnevno da se unosi hranom i vodom. Dnevne potrebe za jodom, prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, iznose od 150 do 300 mikrograma, u zavisnosti od uzrasta, pri čemu deca do dvanaeste godine života, treba da unose do 120 mikrograma dnevno.

Jod je neophodan za sintezu hormona tiroksina (T4) i trijodtironina (T3), koji utiču na metabolizam, razvoj mozga kod fetusa i dece, održavanje telesne temperature i funkcije srca.

Štitasta žlezda skladišti oko 70-80 procenata ukupnog joda u telu, što ukazuje na njegovu centralnu ulogu u endokrinom sistemu.

Jod je otkriven 1811. godine tokom eksperimenata sa morskim algama. Japanci, poznati po dugovečnosti, unose više joda od mnogih drugih nacija, baš zbog velike potrošnje algi.

Nedostatak joda u organizmu

Jod je važan mineral koji je potreban za pravilno funkcionisanje štitaste žlezde i proizvodnju hormona koji regulišu mnoge telesne procese. Ako ne unosite dovoljno joda kroz ishranu, javiće se različiti zdravstveni problemi, kao što je gušavost. To je vidljivo kao izbočina na vratu, a dešava se kada štitna žljezda pokušava da nadoknadi nedostatak joda i proizvede više hormona. Usled nedostatka ovog minerala u organizmu dolazi i do gubitka kose, problema sa pamćenjem i koncentracijom, nepravilnih menstrualnih ciklusa, gojaznosti.

Jodirana so je uvedena u ishranu kako bi se sprečila gušavost u populaciji. U Srbiji je od 1953. uvedeno obavezno jodiranje soli.

Hrana sadrži vrlo malo prirodno prisutnog joda, a budući da so nije zdrava u većim količinama, treba se okrenuti drugim, zdravijim prirodnim izvorima.

Naročito je važno jod uzimati iz hrane tokom trudnoće i dojenja, kako bi se obezbedio pravilan razvoj nervnog sistema bebe. Trudnicama se preporučuje i do 250 mikrograma joda dnevno.

Nedostatak joda dovodi i do neplodnosti i komplikacija u trudnoći, uključujući pobačaj ili rađanje deteta sa kongenitalnim anomalijama. Deca majki koje nisu unosile dovoljno joda tokom trudnoće mogu imati teškoće sa sluhom i govorom, dok u najtežim slučajevima deficit joda uzrokuje zaostajanje u fizičkom i mentalnom razvoju.

Kada je nivo hormona štitne žlezde jako nizak zbog nedovoljnog unošenja joda, može doći i do miksedema, odnosno oticanja lica, ruku i nogu, usporenog disanja, niskog krvnog pritiska, niske telesne temperature, kome i na kraju, smrti.

Suviše joda vodi do autoimunih bolesti

Kao i u svemu, i u uzimanju joda se ne sme preterati. Iako je jod neophodan, njegov višak, takođe, može da bude štetan i izazove probleme poput hipertireoze ili autoimunih bolesti štitaste žlezde, kao što je Hašimotov tireoiditis.

Neki od simptoma povišene koncentracije joda u organizmu mogu da budu i promene na koži (akne i osipi), dijareja, povraćanje, bolovi u stomaku, glavobolja, povišena temperatura, mučnina, metalni ukus u ustima, ali i često kijanje...

U ovakvim slučajevima treba izbegavati hranu koja sadrži jod, kao i jodiranu so.

Redovno praćenje nivoa joda u organizmu je važno za optimalno zdravlje, jer je on ključan za metaboličke procese u telu, kažu stručnjaci.

Prirodni izvori joda

Da biste uneli optimalnu količinu joda putem hrane, obogatite jelovnik morskom ribom (bakalar, tuna, losos), račićima, školjkama, algama i drugim plodovima mora.

Namirnice bogate jodom su i jaja (posebno žumance), mleko i mlečni proizvodi, meso, tofu sir i soja sos.

Brusnice, maline, banane, krompir, pasulj, samo su neke od namirnica bogate jodom.

Iskoristljivost joda u organizmu ometaju sirovi kupus, kelj, karfiol, kikiriki i pojedini lekovi. U slučaju nedostatka joda, uz saglasnost lekara, neophodno je uzimati multivitaminske preparate, odnosno jod u tabletama i suplementima.

(Printscreen/Instagram)

Lugolov rastvor

Lugolov rastvor je rastvor joda i kalijum-jodida u vodi, koji se koristi kao lek za razne zdravstvene probleme, prvenstveno kod nedostatka joda u organizmu. Lugolov rastvor se uzima na različite načine, po protokolima, u zavisnosti od cilja i stanja organizma.

Uzimanje kapi ili tableta Lugolovog rastvora koristi se za lečenje hipotireoze, gušavosti, fibrocističnih dojki, policističnih jajnika i drugih stanja povezanih sa nedostatkom joda.

Postoji i protokol uzimanja Logolovog rastvora, kada se on koristi za lečenje parazita, bakterija, gljivica i virusa u organizmu.

Narodni eliksir od mladih oraha

(Printscreen/Instagram)

Nedozreli, zeleni orasi, poznat su recept narodne medicine u slučaju deficita joda.

Mlade orahe prelijte domaćim medom, kako biste im suzbili gorčinu. Konzumirajte ih svaki dan i sprečićete nedostatak joda u organizmu.