Vrata i prozori najviše štede energiju
Добро нправљени кровни прозори избор су за нове генерације (Фотографије: Велукс фото)
Po najnovijim istraživanjima kompanija koje se bave renoviranjem stanova u Srbiji i Agencije za istraživanje tržišta Smart plus, koja su obuhvatila više od hiljadu ispitanika, prioritet u našim domovima danas je zamena elemenata koji mogu najviše da doprinesu uštedi energije. Pre svega, postoji potreba za zamenom vrata, sobnih i krovnih prozora, radi energetske efikasnosti.
Među ispitanicima, oni koji žive u kućama u ruralnim sredinama, pre bi zamenili vrata i prozore nego oni koji žive u zgradama. Jedan od glavnih razloga istraživanja je i da se utvrdi koliki je budžet dostupan za potrebe renoviranja. Po anketama, zaključak je da se razlozi odlaganja renoviranja ističu u seoskim sredinama.
Ali svakako, većina anketiranih navodi finansijske razloge i strah od nepredviđenih problema tokom renoviranja kao glavne prepreke, a nekima je i nedostatak vremena problem, kaže Ivana Labović u ime firmi koje su sprovele istraživanje. U svakom slučaju, glavni razlog za zamenu prozora i vrata koji su ispitanici naveli je povećanje energetske efikasnosti. Kada bi zamena vrata i prozora mogla da doprinese uštedi od 20 odsto u troškovima grejanja, prioriteti bi se i u praksi promenili, a vrata i prozori bi postali fokus obnove, slažu se ispitanici. Za sada su u praksi još najaktuelnije zamena bojlera i šporeta, čak je to trenutno 63 odsto „poduhvata” u obnovama u stanovima. Skoro polovina ispitanika koji poseduju krovne prozore, tačnije njih 45 procenata, navodi da bi njihova zamena bila prioritet u postizanju energetske efikasnosti.
Krovni prozor predstavlja jedan od elemenata koji će koristiti buduće generacije, naša deca i unuci. Krovni prozori su organski i sentimentalni deo našeg životnog prostora, smatraju stručnjaci, ali postoje i njihovi delovi koji se moraju zameniti radi zdravlja, komfora i održivosti. Dobro postavljen, energetski efikasan krovni prozor ne samo da poboljšava svakodnevni komfor, već doprinosi i značajnim uštedama energije. Samo zamenom krovnih prozora i podizanjem unutrašnje temperature za dva stepena Celzijusa, potražnja za grejnom energijom može se smanjiti skoro 40 odsto, bez bez narušavanja komfora, govori istraživanje.
„Međutim, iako u 72 odsto slučajeva postoji potreba za zamenom prozora i vrata, oni nisu zamenjeni u dve petine slučajeva. Trećina ispitanika planira zamenu starih vrata i prozora u narednih godinu do tri godine, dok je za zamenu krovnih prozora, najčešće zbog prokišnjavanja, planiran kraći rok – do godinu dana. Najčešći iznos koji su spremni da izdvoje za zamenu prozora je od 15.000 do 30.000 dinara, dok bi za vrata izdvojili do 60.000 dinara”, kaže Labović.
Šta kuću čini domom?
Na drugom mestu u renoviranjima je potreba za zamenom starih predmeta i kućnih aparata. Cilj istraživanja bio je i, kaže sagovornica Ivana Labović, da se identifikuju ključni trendovi i stavovi u vezi sa nostalgijom koju nose stari ili nasleđeni predmeti i osećaj doma.
U kući često postoje lični ili porodični „suveniri” kojih nikada ne bismo želeli da se odreknemo – stari radio ili komad nameštaja, porcelanske figurice i slično. Sprovedena studija, takođe, pomaže u otkrivanju koji su to elementi koje ljudi nerado menjaju i koji su oni koje smatraju zamenljivim.
Ispitanici su istakli da uklanjanje starih i nepotrebnih stvari iz doma doprinosi oslobađanju fizičkog prostora, ali i rasterećenju uma od suvišnih obrazaca mišljenja i opterećujućih uspomena. Većina se ne izjašnjava kao posebno vezana za stare predmete, ali niti kao sklona njihovom odbacivanju. Jer, skoro trećina ispitanih građana, ipak, odlaže zamenu starih predmeta iz različitih razloga.
Odeća (54,9 odsto slučajeva) i tekstil za domaćinstvo (41,6 procenata) su najčešće menjani u poslednjih godinu dana, jer su najlakši i najjeftiniji za zamenu, dok su elementi koji zahtevaju veća finansijska ulaganja zamenjeni tek kada su prestali da funkcionišu.
Predmeti sa emocionalnom vrednošću, poput suvenira, retko se odbacuju, iako ih 36 odsto njih smatra „kandidatima” za bacanje, a samo 20 procenata ispitanih građana ih je zaista odbacilo u poslednjih godinu dana.