Igrište pamti svoje pretke

29. 11. 2024. 15:57

Нада и Живота Јевремови (Фотографије приватна архива)

U planinskom selu Igrište u Kuršumliji ove jeseni otvorena je jedinstvena spomen-soba, koja po zamisli njenih idejnih tvoraca Nade i Živote Jevremović mladim generacijama treba da dočara tragično, ali slavno vreme u istoriji ovog kraja.

Davne 1912. godine ovo selo je imalo svega pet kuća, ali su to bile porodične zadruge s preko dvadesetoro ukućana. I to maleno selo je u rat poslalo 17 ratnika, od kojih su se 1918. vratila samo trojica.

Taj događaj, ta žrtva malenog sela nije dala mira beogradskom taksisti, a sada penzioneru u Igrištu, Životi Jevremoviću. On je došao na ideju kako da se on i meštani sela na neki način oduže svojim palim precima. Složni seljani uspeli su u prethodnih desetak godina mnogo toga da obnove, a 2015. godine prvi u Srbiji postavili su spomenik svim junacima proslavljenog Gvozdenog puka Srpske vojske u ratovima od 1912. do 1918. godine.

Bilo je mnogo prepreka, ali ništa nije umanjilo entuzijazam Jevremovića, koji su se vratili u selo posle penzionisanja i pokrenuli brojne akcije.

Prvo, treba reći nešto o samom Igrištu. Na 10. kilometru od Kuršumlije prema Lukovskoj Banji skreće se levo, preko Toplice i makadamskim, širokim i tvrdim putem, s mnogo krivina i uspona, stiže se u selo koje se nalazi na nadmorskoj visini od 1.064 metra nadmorske visine. Danas selo ima mnogo više kuća nego 1912, ali manje stanovnika. Igrište se puni tokom sezone poljoprivrednih radova. Radni i vredni Igrištani uspevaju da obrade svako parče dedovine. Složni u svemu, oni su uspeli da sagrade novu crkvu, da urede groblje, otvore etno-kuće.

A evo kako je počelo. Prva ideja Živote Jevremovića je bila da se zasadi 14 tuja, pa onda da se u njihovom krugu podigne spomen-ploča. S idejom je upoznao svog zemljaka i biznismena iz Beograda Radeta Petrovića, koji ne samo da je prihvatio zamisao da se podigne spomenik poginulim seljanima nego i da podignu prvi u Srbiji spomenik celom junačkom Gvozdenom puku, puku Topličana, Kosaničana i Jablaničana. On se potrudio da pronađe još donatora. Formirano je Udruženje „Gvozdeni puk Igrište”, a plac za izgradnju spomenika doniralo je Javno preduzeće „Srbijašume” na brdu Maroš, na samom ulazu u selo.

Lokalna samouprava, donatori i mnogi građani davali su koliko su mogli, ali sve to nije bilo dovoljno. Do preokreta je došlo kada je Života za pomoć zamolio tadašnjeg direktora Komunalnog preduzeća „Toplica”, a sada predsednika opštine Vojimira Čarapića da pomogne u postavljanju temelja za spomenik, koji je na kraju svečano otkriven 1. oktobra 2016. godine.

Svečanost pored spomenika na Dan obeležavanja formiranja Gvozdenog puka

Života nije ostao na tome. Sledeća zamisao koju je ostvario, ovaj put uz veliko angažovanje supruge Nade, bila je da se napravi spomen-soba. Otvorena je 3. oktobra, na Dan obeležavanja formiranja Gvozdenog puka, u organizaciji Opštine Kuršumlija, TO Kuršumlija i Udruženja „Gvozdeni puk Igrište”. Svečanom obeležavanju su prisustvovali predsednik opštine Vojimir Čarapić, general-major Zoran Dragićević, zamenik komandanta Kopnene vojske, predstavnici Srpske pravoslavne crkve, razna udruženja i mnogobrojni građani. Održano je opelo ratnicima sela i obeležena 112. godišnjica formiranja puka.

Spomen-soba je objekat izgrađen na desetak metara ispod spomenika. U prvom delu se nalaze vojnički eksponati i fotografije, u sredini je replika trešnjevog topa iz Prvog srpskog ustanka, a tu su i lutke obučene u kopije vojničkog i civilnog odela toga doba.

Do eksponata i istorijskih dokumenata se nije lako stiglo. Krenulo se od Mačkovog kamena, Ljiga, Beograda, vojske, raznih udruženja, štamparija, fotografskih studija, pojedinaca. Zahvaljujući svima njima sakupljene su razne stare puške, pištolji, bajoneti, šlemovi, čuture, oprema... Sve je očišćeno i složeno u vitrine. Na zidovima su postavljene fotografije istorijskih ličnosti toga vremena, kao i fotografije predaka, junaka i učesnika tih ratova.

Osim što je sakupljala novac od donatora, dokumente, rekvizite, što je putovala po Srbiji, osmišljala enterijer, tekstove, Nada Jevremović je sama kaldrmisala krug oko spomenika. Ugradila je ni manje ni više nego četiri puna šlepera kocke za kaldrmu.