U domu kineske umetnosti tkanja bambusa

Biljana Baković

06. 11. 2024. 21:06

Мејшан дом песника Су Донгпоа (Фотографије: Б. Баковић)

Izgledalo je jednostavno dok je iskusni majstor Čen Junhua za nekoliko trenutaka, premećući tanke slamčice od bambusa jedne preko drugih, „ispleo” ribu. Još brže je veštim prstima napravio cvet.

Najduža tapiserija – slika od bambusa u boji

Kada su, međutim, novinari iz raznih krajeva sveta, na višednevnom studijskom putovanju u Kini, u organizaciji medijske kuće „People’s Daily”, dobili u ruke iste slamke da uz pomoć mlađih Čenovih saradnika izrade figurice u obliku riba, shvatili su da je ovo umeće daleko od jednostavnog.

„Cveće” i nakit

Upravo veštini tkanja bambusovim nitima posvećen je Međunarodni muzej umetnina od bambusa (International Bamboo Art Museum) u okrugu Ćingšen grada Mejšana, u jugozapadnoj kineskoj provinciji Sičuan.

Ova vrsta delatnosti je u Kini proglašena nacionalnim nematerijalnim kulturnim nasleđem, a Ćingšen rodnim mestom ili domom kineske umetnosti tkanja bambusa. Učitelj Čen Junhua je jedan od najiskusnijih majstora iz ovog okruga, u kojem se veština izrade predmeta od bambusa prenosi iz generacije u generaciju oko 3.000 godina.

Majstor Čen Junhua na delu                                                   Časovi za početnike

Muzej u kojem su, kroz delatnost prerade bambusa, na oko 6.000 kvadrata izložbenog prostora predstavljeni kineska tradicija i savremena dostignuća, postao je nezaobilazna stanica za posetioce Mejšana, grada na čijoj teritoriji živi oko 3,4 miliona ljudi.

Osim što se na ovom mestu od majstora Čena i njegovih kolega može učiti o načinu dobijanja najtanjih niti od bambusa i raznim stilovima tkanja, treba videti postavku koja predstavlja razvoj ljudskog stvaralaštva i korišćenje raznih posuda i sprava od ove biljke koje su se koristile u proizvodnji i svakodnevnom životu od neolita. Naravno, predstavljeni su i savremeni ručno izrađeni predmeti i umetnička dela u ćingšen stilu. Ovde je izložena i najveća bambusom u boji istkana tapiserija-slika „Bašta s povrćem”.

Konac od bambusa u boji

Ćingšen, kao deo teritorije grada Mejšana, nalazi se na početku južnog „Puta svile” i već dugo učestvuje u kulturnoj razmeni i saradnji sa zemljama i regionima duž pomorskog „Puta svile”, uključujući jugoistočnu Aziju. U okviru programa revitalizacije starih zanata sertifikovano je više od 130 majstora tkanja bambusa, sastavljeno je oko 20 kompleta nastavnog materijala o izradi bambusove svile i ravnog tkanja bambusa, a inoviran je i razvijen sistem od više od 3.000 proizvoda u pet glavnih kategorija, uključujući i osobeni spoj tkanja bambusa i proizvoda od porcelana.

Moderne i originalne ženske tašne

Predmeti od bambusa rađeni ćingšen tehnikom često se poklanjaju stranim zvaničnicima i prijateljima, a stručnjaci Uneska su ga označili kao „čudo u istoriji tkanja bambusa, umetnost unutar umetnosti”. Majstori iz ovog centra obučili su više od 20.000 talenata u industriji bambusa iz oko 30 zemalja i regiona, uključujući Brazil i Gvineju, doprinoseći mudrosti i snazi zelenog razvoja Inicijative „Pojas i put”. Tekst i fotografije

Ispred kuće-muzeja čuvenih pesnika

Mesto tri Sua

Mejšan je poznat i kao hiljadugodišnji grad književnosti i primarni centar kulture. Tu je i mesto tri Sua – Su Šija, poznatog i kao Su Dongpo, velikog kineskog pesnika iz 11. veka, Su Sjuna, oca, i Su Džea, brata, koji su takođe bili književnici. Kuća u kojoj su živela tri Sua u današnjoj mejšanskoj oblasti Dongpo obnovljena je u 14. veku, pa uništena u požaru u vreme dinastije Ming, ali je rekonstruisana 1665. godine i postala je važan memorijal, koji obilaze turisti, literarni posvećenici, ugledni naučnici i književnici da bi izrazili poštovanje trojici Sua.

Stare kaligrafske ploče

Prostor površine oko 43 hektara čine uređeni vodeni parkovi, šume bambusa, 16 sačuvanih starih objekata, čak i drevni bunar, a izložba prikazuje, pored ostalog, zapisane pouke porodice Su, njihova dostignuća, Dongpoove kaligrafske natpise... Ima status nacionalnog muzeja prvog reda, koji je od 2018. na Uneskovoj listi zaštićenog kulturnog nasleđa, u znak priznanja za njegov značajan doprinos širenju kineske kulture.