Tuče navijača – izazov sa posledicama
(Printscreen/Instagram)
Noćas su se kod tržnog centra „Beo” u Beogradu sukobile dve velike grupe mladih navijača sa motkama, cevima, štanglama i bakljama, opisuju stanari okolnih zgrada na drustvenim medijima. Mnogi od njih su povređeni kada su automobili koji su tu prolazili naletali na njih, a policija je morala da interveniše do duboko u noć.
Tuče navijača često nastaju iz kompleksne kombinacije faktora, a jedan od ključnih je nedostatak adekvatnog vaspitanja i kanalisanja emocija među mladima, ističu psiholozi.
Mladići, nezreli i impulsivni, često nisu podučeni kako da upravljaju svojim emocijama i hormonima i kako da pronađu zadovoljstvo i uzbuđenje u konstruktivnijim aktivnostima.
Umesto da adrenalin pronalaze u sportu, umetnosti ili učenju, neki mladići biraju navijačke grupe kao izvor identiteta i emotivne stimulacije. Ove grupe često promovišu agresivnost i rivalstvo, umesto solidarnosti i poštovanja. Nedostatak samosvesti i socijalne odgovornosti dovodi, zatim, do nasilničkog ponašanja u masi, gde se pojedinac gubi u kolektivnoj histeriji i anonimnosti, objašnjavaju psiholozi.
Ovo se pogoršava kada se mladići identifikuju sa uskim grupama koje glorifikuju nasilje kao način pokazivanja snage ili podrške svom timu. Nedostatak kritičkog razmišljanja i nerazvijanje sopstvenog identiteta van grupe, takođe, doprinose ovom problemu.
Šta se dogodilo sa omladinom?
Nekada je navijanje za određeni sportski klub bilo plemenito i ispunjeno pozitivnim emocijama. Navijači su dolazili na stadione kako bi podržali svoj tim, slavili pobede i tešili se u porazima. Bilo je to vreme kada je sport spajao ljude, stvarao prijateljstva i jačao zajednicu.
Danas smo, nažalost, često svedoci nasilja i huliganizma na sportskim događajima. Navijači se sve češće sukobljavaju međusobno i van tribina, ali i sa policijom i drugim službama obezbeđenja.
Nekada su mladi bili uzdanica društva, nosioci promena i napretka. Bili su aktivni u zajednici, posvećeni obrazovanju i radu, svojim trudom i zalaganjem doprinosili su razvoju društva. Danas, međutim, često se čuje kako su mladi postali huligani, nezainteresovani za budućnost i društvo u kojem žive. Šta se desilo?
Stručnjaci tvrde da je jedan od ključnih faktora brzi razvoj tehnologije. Mladi danas provode mnogo vremena na društvenim mrežama i internetu, što dovodi do osećanja izolacije i manjka stvarnih socijalnih interakcija. Dostupnost informacija i sadržaja, takođe, može da utiče na formiranje stavova i ponašanja koja nisu uvek pozitivna.
Visoka stopa nezaposlenosti među mladima, nesigurni radni uslovi i manjak prilika za napredovanje, mogu da dovedu do frustracije i osećanja beznađa. Mladi koji ne vide perspektivu, često se okreću negativnim ponašanjima kao obliku protesta ili bega od stvarnosti.
U prošlosti su mladi imali jasne uzore i podršku zajednice. Danas, mnogi mladi osećaju da nemaju dovoljno podrške od strane porodice, škole ili društva u celini. Nedostatak pozitivnih primera nagoni ih da se okreću grupama koje promovišu nasilje i destruktivno ponašanje.
Mediji, takođe, često prikazuju nasilje i negativna ponašanja kao nešto normalno ili čak poželjno. Omladina je podložna ovakvim uticajima, što vodi do usvajanja negativnih obrazaca ponašanja.
Ako u društvu postoji manjak kvalitetnih obrazovnih i kulturnih sadržaja, mladi ljudi nemaju priliku da razvijaju svoje talente i interese na pozitivan način. Zbog toga mogu da se osećaju izgubljeno i bez svrhe.
Gde je rešenje?
Rešenje leži u promovisanju zdravijih alternativa i edukaciji „od malih nogu” o vrednostima kao što su poštovanje, tolerancija i samokontrola. Mlade bi trebalo podučavati o važnostima građanskog ponašanja, timskog rada i konstruktivnog izražavanja emocija. Sportske aktivnosti, umetnost, volontiranje i obrazovanje pružaju zdravije načine za izgradnju identiteta i uživanje u uzbuđenju.
Pre svega roditelji, ali i škole i društvo u celini trebalo bi da se više angažuju u podršci mladima i u stvaranju bezbednih prostora gde oni mogu da razvijaju svoje talente i interese. Samo tako može da se smanji učestalo nasilje među navijačima i promoviše društvo koje ceni mir, toleranciju i zajedništvo, naglašavaju psiholozi.