Oni dolaze posle Pariza
Ђорђе Ружић из Петровца на Млави, један од стипендиста, изабрао је алпинизам (Фото лична архива)
Sreli smo ih prošle nedelje ispred Palate „Srbija” na Novom Beogradu. Više od četiristo mladih sportista čekalo je na svečanost i potpisivanje ugovora s predstavnicima države za dobijanje stipendija.
U zavisnosti od toga da li pripadaju vrhunskoj kategoriji, međunarodnoj ili nacionalnoj određena je i visina mesečnih primanja koja će dobijati najmanje godinu dana, a verovatno i duže. Perspektivni mladi sportisti, njihovi treneri, predsednici najrazličitijih granskih sportskih disciplina od odbojke do streličarstva, isticali su da su zadovoljni kako ih država tretira jer sume od 75 hiljada do 145 hiljada dinara mesečno, u zavisnosti od sportskog statusa, pomoći će im da napreduju i da se pripremaju kako bi jednoga dana neki od njih stigli i do Olimpijskih igara i drugih najznačajnijih međunarodnih takmičenja.
A kada već pominjemo Igre u Parizu, ko osvoji zlato, pored počasti i ulaska u istoriju, dobiće od države i 200.000 evra.
Za ogromnu većinu njih Igre u Parizu su stigle prerano, mada ima i onih koji se još nadaju da će u poslednji čas izboriti plasman na preostalim kvalifikacijama, ali pogledi su im uprti prema Brizbejnu i Los Anđelesu, za četiri, odnosno osam godina.
Odbojkašica Minja Osmajić već igra za reprezentaciju, članica je kluba „Jedinstvo” iz Stare Pazove, ipak premlada za Pariz, ali raduje se predstojećim utakmicama koje će je odvesti čak do Japana.
Đorđe Ružić iz Petrovca na Mlavi postao je stipendista prošle godine, ali se ne takmiči u olimpijskoj disciplini pošto je izabrao alpinizam. To mu ni najmanje ne smeta, jer i alpinisti imaju svoja takmičenja, a odlasci na planine i penjanja uz stene posebna su atrakcija i uživanje.
– Odavno se bavim alpinizmom, ali sam u poslednje tri godine postigao svoje najbolje rezultate – kaže ovaj mladić koga je sudbina predodredila za pentranje uz stene, jer je rođen blizu Gornjačke klisure, predela velike lepote kojoj hrle planinari, speleolozi i alpinisti iz Srbije i regiona jer obiluje pećinama, kraškim izvorima, šumama...
– Tu je i jedno od najpoznatijih penjališta u celoj Srbiji, u neposrednoj blizini moje kuće. Tu sam i počeo da se bavim alpinizmom. Sada sam u Beogradu, završavam Fakultet za fizičku kulturu i uskoro ću postati profesor fizičkog vaspitanja. Član sam i Alpinističkog kluba „Avala” od kada sam počeo da studiram – kaže Đorđe.
On je već dobro upoznao i penjališta u inostranstvu, a jedno od omiljenih mu je Logarska dolina u Sloveniji. Atrakcija ovog mesta je i vodopad Rinka visok 92 metra.
Vodopadi se nikada ne zalede, ali se zimi stvori ledena pokorica od pola metra, po kojoj oni najhrabriji uz pomoć opreme lagano streme ka vrhu.
– Ne fokusiram se na visine, već na težinu staze kojom se krećem i na težinu uspona. Ipak, vodim računa da ne preteram i mislim na svoju bezbednost, kaže Đorđe i dodaje da su mu zanimljiva mesta na koja voli da odlazi i Ovčarsko-kablarska i Sićevačka klisura.
Ako je alpinizam jedan od najekstremnijih sportova, streličarstvo vole oni koji uživaju u unutrašnjem miru i koncentraciji. Strela i luk počeli su još u detinjstvu da privlače Mihaila Stefanovića iz Niša, a u međuvremenu je postao i prvak države i spada u retke u ovom živahnom roju mladih ljudi u Palati „Srbija” koji je još u igri za predstojeću Olimpijadu. Iščekivao je put na kvalifikacije u Antaliju, ali je još tada bio svestan da su šanse male da se kvalifikuje, jer bi morao da bude među najbolja tri takmičara u turskom gradu. Ipak, teši ga to što je mlad, pa i ako ne uspe, ima još puno vremena.
– Šanse da učestvujem na Olimpijskim igrama u Parizu su male, ali sam optimista i spremam se punom parom – rekao nam je Mihailo tog dana na Novom Beogradu.
S njim u grupi bila su još dva momka i dve devojke zajedno sa Slobodanom Pavlovićem, predsednikom Streličarskog saveza Srbije.
– U Srbiji ima ukupno 45 klubova sa 1.700 takmičara, od Subotice do Niša, Zaječara, Kraljeva. Među njima je dosta rekreativaca koji vole da se bave ovim sportom u prirodi, jer i discipline su takve da se simulira lov ili savlađuju razni zadaci po travnatim i šumovitim terenima. Volimo da kažemo da su naši klubovi otvoreni za sve od sedam do 107 godina, tehnika nije komplikovana, naprotiv, vrlo je jednostavna, a na našem sajtu svako može da nađe najbliži klub i učlani se – kaže Pavlović, koji nije krio zadovoljstvo što će pet mladih takmičara u streličarstvu, uz pomoć stipendija države, ubuduće moći lakše da se pripremaju i nabavljaju novu opremu. Rečju, ulažu u svoj sportski život i bore se za vrhunske domete i rezultate.
Ove godine 418 stipendista
Za ovu godinu država je dodelila 418 stipendija u visini od 547 miliona dinara. U kategoriji zaslužnih sportista mesečna stipendija je 142.000 dinara, a nju će dobijati 136 sportista. U kategoriji međunarodnog razreda 127 talentovanih sportista primaće 95.000 dinara, a u nacionalnom razredu 74.000 dinara mesečno u narednih godinu dana primaće 155 takmičara.