Vreme zbunilo stanovnike zoo-vrta
Фото Д. Стевановић
Kad je trebalo da bude hladno, temperature su bile prolećne, a onda se usred proleća cvokotalo od zime.
Takvi su bili prethodni dani, pa se verovatno ni stanovnici Beogradskog zoološkog vrta nisu mogli snaći.
Lavice izašle da se sunčaju, a odozgo promiče kišica, duva dorćolski vetar, srećom ograničene jačine zbog specifičnosti terena našeg zoološkog vrta, koji je ispresecan okomitim stazama zaklonjenim drvećem, kavezima i visokim ogradama.
Zbog blage zime radnici i veterinari Vrta dobre nade životinjama nisu morali da daju jaču ishranu. Biljojedi zimi više jedu kuvani pirinač, banane, a mesožderi proteinski bogatije i masnije meso. U januaru i februaru mogle su da prođu i „lajt” varijante obroka s obzirom na afričke talase koji su stizali u nedoba.
Klimatske promene su verovatno rastužile antilope i zebre koje vole snežne vejavice, dok je nojevima valjda svejedno, niti sneg vole, niti im smeta.
Žirafama bi, kažu zoolozi, više smetao led nego sneg iz prostog razloga što zbog dugih nogu ovim divnim i plemenitim životinjama nije preporučljivo da se okliznu. Bilo bi to nešto kao pad s velike visine.
Majmune tokom nedavne posete nismo zatekli napolju, oni ne vole hladna i kišovita vremena, kao i beli vukovi, medvedi, irvasi...
Šta će stanovnicima Vrta dobre nade na Dorćolu doneti ova 2024. godina? Čim otopli, živnuće ovo mesto, čuće se ponovo dečja graja i roditeljska objašnjenja. Već gotovo sto godina Beogradski zoološki vrt nalazi se na Malom Kalemegdanu, u srcu grada. Smešteno je ovde više od sto vrsta i preko hiljadu jedinki. Udruženja za zaštitu životinja podsećaju da su zoo-vrtovi u Srbiji nefunkcionalni, premali i da nisu u skladu sa dobrobiti životinja. Svetski trend je da zoološki vrtovi imaju svoju svrhu i opravdanje samo ako se prostiru na velikim prostranstvima gde životinje imaju dovoljno prostora za igru i trčanje i gde se osećaju kao u svom staništu.
Zato se dugo već priča o preseljenju Beogradskog zoo-vrta na Adu ili neku novu lokaciju. Ima i predloga da na Kalemegdanu ostanu samo sitnije životinje, da se očuva tradicija Vrta dobre nade, dok bi životinje kojima treba puno prostora trebalo premestiti na drugu lokaciju. Nova su vremena pa se predlaže i hologramski beogradski vrt koji bi, kažu, bio i edukativniji i praktičniji za decu.