Zašto alkohol stvara anksioznost
(Freepik)
Šta je gore od mamurluka? Anksioznost nakon pijanstva. To se dešava zbog toga što alkohol narušava hemijski sastav mozga, smanjuje količinu umirujućih hemikalija i umanjuje naš osećaj blagostanja. Pojava je dovoljno česta da na društvenim mrežama ima svoj hešteg #hangxiety, što je engleska kovanica od „hangover“ (mamurluk) i „anxiety” (anksioznost).
„Gotovo svako ko pije bilo kakav alkohol doživeće promene u svom mozgu kada se oporavlja od njegovog uticaj. Sa malom količinom pića to može da se manifestuje kao konfuzija, ali nakon većih količina, možete imati anksioznost”, kaže Dejvid Nat, neuropsihofarmakolog, koji se specijalizovao za efekte alkohola na mozak na Imperijal koledžu u Londonu i autor je knjige „Piće? Nova nauka o alkoholu i vašem zdravlju”, piše Nacionalna geografija.
Postoji nekoliko dokazanih načina da se spreči mamurluk. Dobra hidriranost, u kombinaciji sa naspavanošću, može pomoći. Do jutra će sav alkohol, verovatno, biti izbačen iz vašeg sistema, ali njegovi toksični nusproizvodi će ostati.
Pored ostalih simptoma mamurluka nakon pijanstva - glavobolje, mučnine, osetljivosti na svetlost i umora - komponenta anksioznosti često se zanemaruje.
„Anksioznost, koja se kod nekih ljudi manifestuje kao razdražljivost, umesto uobičajene prekomerne zebnje, može se pojaviti zajedno sa drugim simptomima mamurluka, ali se može pojaviti i sama”, kaže Edvin Kim, medicinski direktor Centra za lečenje psihičkih zavisnosti na Univerzitetu Pensilvanija.
„Može se desiti kod ljudi koji generalno nisu anksiozni i kod onih bez formalne dijagnoze anksioznosti”, ističe on.
Kompleksne interakcije u mozgu
Anksioznost nakon pijenja može se pratiti do pronalaženja razloga zbog kojih mnogi ljudi uopšte piju - a to je da smire svoju socijalnu anksioznost, smatra Nat, koji je koautor istraživanja biohemijskih procesa u mamurluku i koji je, takođe, pomogao u razvoju novog bezalkoholnog pića.
Stručnjaci kažu da alkohol ometa hemijsku supstancu za signalizaciju u mozgu – neurotransmiter gama-aminobuternu kiselinu (GABA), koja igra ključnu ulogu u snu, opuštanju i smirivanju centralnog nervnog sistema. Alkohol može izazvati sličan efekat vezivanjem za proteine u mozgu sa kojima GABA obično ima interakciju.
„Zbog toga se ljudi osećaju opuštenije i bez inhibicija, brzina njihovih misli se smanjuje kada piju, a takođe, gube i koordinaciju pokreta”, kaže Stiven Holt, profesor na medicinskom fakultetu univerziteta Jejl i direktor klinike za oporavak od zavisnosti Yale-New Haven Hospital.
Dok alkohol pojačava delovanje GABA, količina ovog neurotransmitera koju telo prirodno proizvodi, pod uticajem alkohola, počinje da opada.
„Ako se tokom mamurluka alkohol očisti pre nego što se GABA resetuje, javlja se anksioznost i veća nego što je bila pre”, kaže Nat.
Napadi panike pre prvog pića
Još jedna hemijska supstanca u mozgu, nazvana glutamat, može dodatno pojačati anksioznost. To je ekscitatorni neurotransmiter i radi na povećanju aktivnosti i energetskih nivoa. Obično, GABA smanjuje uticaj glutamata u mozgu. Kako bi kompenzovao ovaj pad, mozak vremenom proizvodi dodatne receptore za glutamat. Kako nivoi alkohola padaju nakon što osoba prestane da pije, ovaj višak signala glutamata stvara privremeno stanje visoke energije i visoke anksioznosti.
Kod povremenih socijalnih konzumenata alkohola, GABA i glutamatni sistemi se resetuju na normalno tokom sledećeg dana, pa i anksioznost nestaje.
Kod hroničnih pijanaca, međutim, mozak se prilagođava čestom, prekomernom alkoholu eliminisanjem nekih GABA receptora dugoročno - otežavajući tako mozgu da se smiri bez alkohola. „Kada hronični pijanci iznenada prestanu da piju, mogu proći meseci da se ovaj sistem vrati u pravilno funkcionisanje”, kaže Holt.
Oni koji piju na dnevnom nivou, ponekad dožive ovaj efekat pre nego što popiju svoje prvo piće dana. Mozak koji anticipira uzimanje alkohola može privremeno proaktivno da smanji nivoe GABA.
„Ljudi ponekad kompenzuju anksioznost koja se javlja pre prvog popijenog pića, tako što piju ranije u toku dana, što dovodi do daljeg povlačenja GABA”, objašnjava Nat, i upozorava:
„Nikada ne pijte da biste se nosili sa drhtanjem ili anksioznošću. To nazivamo pićem olakšanja, a to vodi u ciklus zavisnosti”.
Indirektni efekti na delu
Nekoliko drugih bioloških procesa, takođ, može indirektno dovesti do hangxiety-ja, piše Nacionalna geografija. Na primer, alkohol može izazvati upalu u telu, što može uticati na mozak i dovesti do osećaja anksioznosti.
Alkohol, takođe, može poremetiti ciklus spavanja, što dovodi do umora i može povećati nivoe anksioznosti.
Socijalni i psihološki faktori, takođe, igraju ulogu. Osećaj sramote ili krivice zbog ponašanja dok ste pijani, može pojačati anksioznost. Ako ste pili da biste se nosili sa stresom ili anksioznošću, ovi simptomi nakon što alkohol prestane da deluje, mogu se vratiti još intenzivniji.