Najveće svetske pljačke

Isidora Masniković

05. 03. 2024. 14:49

Пирс Броснан (Фото: РТС)

Jedan od najomiljenijih Džejms Bondova, glumac Pirs Brosnan domaćin je dokumentarno-igrane serije „Najveće svetske pljačke”, koja se prikazuje od večeras na RTS 1 od 22.00.

Ova dinamična serija, upravo u stilu agenta 007, prikazuje neke od najkomplikovanijih i najfascinantnijih pljački, koje su zahtevale vrhunske veštine kriminalaca, ali i policije.

Elitna ekipa lopova nakon 27 meseci planiranja uspešno provaljuje u trezor Svetskog centra za dijamante u Antverpenu, dotad smatranog neosvojivim. Dvojica veštih kradljivaca specijalizovanih za hotele upadaju u njujorški „Pjer” ostvarujući put do stotine privatnih sefova. Ekipa kroz tunel ulazi u londonsku banku „Lojds”, ali radio-amater slučajno čuje njihov razgovor. Mafijaši pljačakju aerodrom DžFK. Reč je o događaju koji je inspirisao Martina Skorsezea da snimi film „Dobri momci”, u kojem su uloge ostvarile legende Holivuda, Rej Liota i Robert de Niro. Niz uzbudljivih priča o najvećim svetskim pljačkama biće prikazan u osam epizoda serije.

Da podsetimo, Pirs Brosnan rođen je 16. maja 1953. u Navanu, u okrugu Mid u Irskoj. Svestrani je glumac, producent i aktivista za zaštitu životne sredine. Očarao je publiku širom sveta svojim uglađenim držanjem, ubedljivim nastupima i kultnim ulogama na filmu, televiziji i u pozorištu. Najpoznatiji je po ulogama tajnog agenta Džejmsa Bonda u filmovima „Zlatno oko”, „Sutra ne umire nikad”, „Svet nije dovoljan” i „Umri drugi dan”.

Brosnanov put do slave započeo je skromnim poreklom. Nakon što je na neki način ostao siroče, jer ga je otac napustio kad je još bio beba, a majka se trbuhom za kruhom preselila u London, njegovo vaspitavanje i odgajanje bilo je prepušteno rođacima. Osvrnuo se na ovaj period svog života: „Detinjstvo mi je bilo prilično samotnjačko. Biti irski katolik pedesetih godina i biti u braku koji nije postojao, mojoj majci je teško palo. Bila je veoma hrabra. Poduzela je hrabre korake da ode i bude medicinska sestra u Engleskoj. U osnovi želela je bolji život za sebe i mene.” Tokom adolescentskih dana pratio ga je pejorativan nadimak Irac. „Britanci imaju divan način da vam to dočaraju, a ja sam imao dubok osećaj da sam autsajder.”

Tokom mladosti u engleskoj prestonici, Brosnan je otkrio svoju strast prema glumi i pohađao je dramski centar kako bi usavršio zanat. Bio je veoma darovit i za slikanje, pa se jedno vreme bavio i komercijalnom ilustracijom u umetničkoj školi „Sent Marten”.

„Kad sam pronašao glumu ili kada je mene gluma pronašla, to je bilo oslobođenje. To je bila odskočna daska u drugi život, udaljen od onog koji sam imao”, rekao je jednom prilikom Brosnan.

Sedamdesetih godina Brosnan je započeo svoju glumačku karijeru u pozorištu, gde je dobio prva priznanja. Televizijska publika ga pamti po ulogama u popularnim serijama, a svakako najveću slavu mu je donela detektivska serija „Remington Stil”.

Međutim, upravo je njegova interpretacija legendarnog britanskog špijuna Džejmsa Bonda učvrstila Brosnanov status holivudske zvezde. Brosnan je čuvenom agentu 007 udahnuo harizmu, duhovitost i modernu interpretaciju klasičnog lika.

Nakon Bonda, Brosnan je pokazao svoju svestranost u različitim filmskim žanrovima. Pokazao je svoje komičarske talente u filmovima poput „Gospođa Dautfajer” (1993) zajedno sa Robinom Vilijamsom i istražio svoj dramski raspon u filmovima kao što su „Afera Tomasa Krauna” (1999) i „Matador” (2005).

Pored svog doprinosa zabavi, Brosnan je takođe vatreni ekolog i humanitarac. Aktivno je bio uključen u ekološke ciljeve i dao je svoj glas kampanjama koje se zalažu za očuvanje životne sredine, ali i borbi protiv side, nuklearnog oružja, izgradnje postrojenja tečnog prirodnog gasa... Zagovornik je i istopolnih brakova.

Najzanimljivije je da je nastavio da se bavi slikanjem, često između dva seta. Prikupljao je novac za dobrotvorne svrhe prodajom svojih slika. „Uvek sam želeo da budem umetnik, slikar”, izjasnio se Brosnan. Vratio se slikarskom platnu krajem osamdesetih godina, tokom bolesti svoje prve žene, jer mu je to bila, kako je rekao, terapija. Uzori su mu Pikaso, Matis, Bonard i Kandinski.

Zaradu od prodaje umetničkih dela donirao je „ekološkim, dečjim i ženskim dobrotvornim ustanovama”. Od smrti svoje prve supruge Kasandre Haris, Brosnan je bio zagovornik podizanja svesti o raku. Nažalost, i ćerka Šarlota je takođe preminula od raka jajnika.