Karcinom prostate ima velike šanse za izlečenje
13. 09. 2025. 14:59
(Printscreen/Instagram)
Prostata je muška polna žlezda koja se nalazi ispod mokraćne bešike, veličine i oblika sličnih kestenu. To je mišićno-žlezdani organ koji proizvodi deo semene tečnosti i ima važnu ulogu u plodnosti, ali ne i u seksualnoj moći muškarca. Prostata može biti zahvaćena raznim bolestima, kao što su upala, uvećanje ili rak.
Kancer prostate je zloćudni tumor koji nastaje iz njenih ćelija i to je drugi najčešći oblik raka kod muškaraca, posebno u starijem dobu, posle raka pluća i četvrti po smrtnosti u svetu.
Međutim, ako se otkrije u ranoj fazi, kada je tumor ograničen na prostatu, šanse za izlečenje su veoma visoke. Zato je važno da muškarci redovno idu na preglede prostate, jer je kancer tog organa jedan od najsporije rastućih karcinoma, što znači da se može dugo razvijati bez ikakvih simptoma.
Uzroci kancera prostate nisu potpuno poznati, ali se smatra da na njegov nastanak utiču genetski, hormonski i životni faktori.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, u 2020. godini u svetu je od raka prostate obolelo oko 1,4 miliona muškaraca, što čini 7,3% svih novih slučajeva raka kod muškaraca.
Učestalost raka prostate se razlikuje u zavisnosti od regiona, starosti, rase i nasleđa. Najviše slučajeva raka prostate se registruje u Severnoj Americi, Evropi, Australiji i na Novom Zelandu, dok je najmanja u Aziji i Africi. Rizik od oboljevanja povećava se sa godinama, posebno posle 50. godine života. Muškarci koji imaju porodičnu istoriju raka prostate ili koji pripadaju crnoj rasi, takođe, imaju veći rizik od ove bolesti.
U ranoj fazi - bez simptoma
Simptomi kancera prostate mogu biti slični simptomima benignog uvećanja prostate, kao što su potreba za čestim mokrenjem, pogotovo noću, teškoće sa započinjanjem ili završavanjem mokrenja, slab ili isrekidan mlaz urina, bol ili pečenje prilikom mokrenja, krv u urinu ili spermi, imptencija, bol pri ejakulaciji, bol u karlici, leđima ili kostima.
Rak prostate može biti i bez simptoma u ranim fazama, pa je važno da muškarci redovno idu na preglede i kontrole.
Postavljanje dijagnoze
Dijagnoza kancera prostate se postavlja na osnovu kliničkog pregleda, analize krvi na PSA (prostata specifični antigen), ultrazvuka, biopsije i drugih metoda.
Tokom kliničkog pregleda lekar pregleda prostatu kroz rektum, da bi osetio njenu veličinu, oblik i eventualne čvoriće ili tvrdoću. Ovaj pregled se naziva digitorektalni pregled (DRE).
Iz uzorka krvi, meri se nivo PSA, proteina koji proizvodi prostata. Povišen nivo PSA može ukazivati na rak prostate, ali i na druge probleme, kao što su upala ili uvećanje prostate. Zato se PSA test ne može koristiti samostalno za dijagnozu raka prostate, već samo kao indikator za dalja ispitivanja.
Povišen nivo PSA ne znači nužno da muškarac ima rak prostate, jer postoje i drugi faktori koji mogu uticati na njegovu vrednost, kao što su starost, infekcija, ejakulacija, vožnja bicikla ili lekovi. Transrektalni ultrazvuk (TRUS) može mnogo pomoći u proceni veličine i oblika prostate, kao i u otkrivanju mogućih tumora. U poslednje vreme u širokoj upotrebi je pregled prostate magnetnom rezonancom, koji se koristi za dijagnostiku i procenu stepena upale, infekcija, benigne hiperplazije prostate (BHP), karcinoma, proširenosti metastaza i ostale patološke promene na prostati.
Biopsija prostate je jedini siguran način da se potvrdi prisustvo raka prostate i da se odredi njegov stepen zloćudnosti. Biopsija se obično radi pod lokalnom anestezijom, uz pomoć ultrazvučnog navođenja. Lekar iglom uzima nekoliko uzoraka tkiva iz različitih delova prostate, uzorci se šalju u laboratoriju, gde se pregledaju pod mikroskopom, da bi se utvrdilo da li sadrže ćelije raka i koliko su one agresivne. Ovaj pregled se naziva Glisonov skor, a rezultat se kreće od 2 do 10. Što je rezultat veći, to je rak agresivniji i brže raste.
Neki lekari savetuju da se pregled prostate radi jednom godišnje, dok drugi smatraju da je dovoljno na svake dve ili tri godine, ako su nalazi uredni.
Muškarci koji imaju porodičnu istoriju raka prostate, treba da počnu sa pregledom prostate oko 40. ili 45. godine života, jer imaju veći rizik od ove bolesti. Oni bi trebalo da se redovno pregledaju, na svakih šest meseci ili godinu dana, u zavisnosti od saveta lekara.
Lečenje raka prostate
Lečenje kancera prostate zavisi od stadijuma bolesti, starosti i opšteg stanja pacijenta, kao i njegovih želja i očekivanja. Najčešće korišćene metode lečenja su operacija, zračenje, hormonska terapija i hemioterapija.
Cilj lečenja je da se ukloni ili uništi tumor, spreči njegovo širenje i ublaže simptomi. Prognoza kancera prostate je različita za svakog pacijenta, ali je generalno bolja ako se bolest otkrije u ranoj fazi.
Postoji nekoliko novih terapija za lečenje kancera prostate, koje se razvijaju ili primenjuju u različitim zemljama i klinikama. Neka od njih su:
"Smart seed" - koja se zasniva na implantiranju radioaktivnih zrnaca u tumor. Ova zrnca emituju zračenje koje uništava ćelije raka, a ne oštećuje okolno tkivo. Ova terapija ne zahteva primenu hormona, pa ne utiče na plodnost muškaraca;
Lutecijum-177-PSMA - nova nuklearna medicinska terapija koja se koristi za lečenje metastatskog karcinoma prostate, koji je otporan na druge terapije. Ova terapija se zasniva na ubrizgavanju radioaktivnog izotopa lutecijuma, koji se vezuje za protein PSMA, koji je prisutan na površini ćelija raka prostate. Time se omogućava ciljano zračenje tumora, koje može da uspori njegov rast ili ga smanji.
Na listi lekova Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje u Srbiji nalaze se novi inovativni lekovi za lečenje raka prostate - imunoterapija, inhibitori angiogeneze, inhibitori PARP, inhibitori CDK4/6 i drugi. Kancer prostate je ozbiljna bolest koja zahteva pravovremenu dijagnozu i adekvatno lečenje. Zato je važno da muškarci vode računa o svom zdravlju, redovno posećuju lekara i prate eventualne promene u svom organizmu.
Prema podacima Registra za rak, u Srbiji je 2015. godine od kancera prostate obolelo 2.614 muškaraca, a umrlo 1.551.