U kojoj zemlji se tinejdžeri najviše opijaju
(Freepik)
Prema istraživanju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), koje je obuhvatilo mlade od 15 do 16 godina iz 36 zemalja članica i partnera, o konzumaciji alkohola među omladinom, mladi Evropljani su u poslednjih 30 dana barem jednom konzumirali veću količinu alkohola, dok su mladi Danci na vrhu liste po konzumaciji alkohola u Evropi.
Njih 59 odsto na mesečnom nivou konzumira veće količine alkohola, što znači da popiju više od pet standardnih pića u jednom danu. Slede ih Nemci sa 52 odsto, Luksemburžani sa 51 odsto i Rumuni sa 50 odsto.
U Srbiji nešto više od trećine mladih već redovno pije alkohol sa 15 godina. Mladi u Srbiji su se našli na 12. mestu sa 36 odsto, dosta iza Hrvata, koji su zauzeli neslavno 5. mesto, sa 45 procenata omladine koja pije na dnevnoj bazi.
Na listi se nalaze još Mađari sa 42 odsto, Slovenci sa 41, Italijani sa 35 i Crnogorci sa 28 odsto. Mladi Norvežani (16%) i Islanđani (8%) na samom su dnu tablice.
Danska – najsrećnija zemlja
Prema rezultatima izveštaja Svetskog programa za sreću (World Happiness Report) za 2023. godinu, Danska je najsrećnija zemlja u Evropi i druga najsrećnija zemlja na svetu, iza Finske. Ovaj izveštaj se zasnivao na anketama koje mere zadovoljstvo životom i dobrobit građana u 149 zemalja, uzimajući u obzir faktore kao što su bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika, socijalna podrška, zdravlje, sloboda, poverenje i velikodušnost.
Danska je već dugi niz godina među vodećim zemljama po sreći i kvalitetu života, zahvaljujući visokom standardu, jakom socijalnom programu, uravnoteženom životu između posla I privatnog života, ekološkoj svesti i tolerantnom društvu. Danski koncept “hygge”, koji označava prijatnu i opuštenu atmosferu, takođe je jedan od razloga zašto su Danci srećni i zadovoljni.
Mere za smanjenje dostupnosti alkohola omladini
Cilj istraživanja OECD-a je bio da se utvrde trendovi i rizici povezani sa konzumacijom alkohola među mladima, kao i da se predlože moguće mere za smanjenje štetnog uticaja alkohola na zdravlje i društvo.
Prema OECD-u, prekomerno pijenje alkohola je jedan od glavnih uzroka smrti i invaliditeta među mladima, a takođe, povećava i rizik od nasilja, nesreća, zavisnosti i drugih problema.
Među zemljama koje su učestvovale u istraživanju, najmanje piju mladi u Norveškoj i na Islandu, gde je samo 16, odnosno 8 odsto mladih konzumiralo veće količine alkohola u poslednjih 30 dana. Ove zemlje su primer kako se može postići niska razina konzumacije alkohola među mladima uz pomoć stroge regulative, visokih poreza, ograničene dostupnosti i preventivnih programa.
OECD je preporučio i da se preduzmu sledeće mere za smanjenje konzumacije alkohola među omladinom: povećati minimalno starosno doba za kuovinu alkohola i strože sprovoditi zakone o prodaji alkohola maloletnicima; smanjiti dostupnost alkohola u javnim prostorima i na događanjima namenjenim mladima; povećati cene alkohola i uvesti minimalne cene po jedinici alkohola; ograničiti oglašavanje i promociju alkoholnih pića, posebno na društvenim mrežama i drugim medijima koji privlače mlade; sprovesti informativne i edukativne kampanje o štetnim posledicama alkohola i podsticati odgovorno pijenje; pružiti podršku i lečenje mladima koji imaju problem sa alkoholom ili su izloženi riziku od razvoja zavisnosti.