Planeta sve manje gostoljubiva
(Pixabay)
Prošla godina je i zvanično proglašena za najtopliju od kada se sprovode merenja, a naučnici tvrde da je pred nama dramatično svedočanstvo o tome koliko je klima u moderno doba opasnija u odnosu na hladniju u kojoj se razvila civilizacija.
Iako je više institucija krajem prošle godine objavilo da je temperatura u 2023. oborila sve rekorde u visini, zvanična potvrda o prošloj godini kao najtoplijoj stigla je iz Kopernikusa, Službe za klimatske promene Evropske unije, koja je navela da će u narednih 12 meseci prvi put biti pređena i granica od 1,5 stepeni u zagrevanju planete. Podsećamo, ova granica određena je na osnovu Pariskog sporazuma 2015. godine kada su se zemlje učesnice obavezale da će ograničiti zagađenje kako ona ne bi bila pređena.
Prema podacima pomenute službe lane se planeta zagrejala za dodatnih 1,48 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski period. Visoke temperature u 2023. među kojima su bile i one preko 50 stepeni, izazvale su toplotne talase, poplave i požare, ali i superćelijske oluje odnevši više stotina žrtava i nanevši enormnu štetu ekonomijama mnogobrojnih država.
Naučnici iz evropske meteorološke službe objavili su i da je 2023. bila prva godina od kada se sprovode merenja u kojoj je svakog dana temperatura bila za jedan stepen toplija u odnosu na period pre masovnog korišćenja fosilnog goriva, odnosno između 1850. i 1900. godine. Skoro polovina dana u minuloj godini bila je toplija za čak 1,5 stepeni Celzijusa, dok su zabeležena i dva dana sa temperaturom višom od dva stepena u odnosu na predindustrijski period, prenosi Bi-Bi-Si.
Dok klimatolozi upozoravaju da je planeta sve više negostoljubiva prema njenim stanovnicima, drugi eksperti ističu da će se situacija drastično izmeniti do 2050. godine ukoliko se dogovoreni sporazumi u cilju zaštite životne okoline pothitno ne sprovedu.
„Šok je što je 2023. godine oboren globalni temperaturni rekord. Zbog toga se očekuje dodatno zagrevanje planete, koje će izazvati još vlažnije zime u Velikoj Britaniji i još više poplava”, izjavio je Bil Kolins, profesor na Univerzitetu Reding.