Kalimera, kalispera i čudna slova

Grčki jezik vodi nas do stare Helade i toplih mora Grčke i Kipra. Zanimljivo je da u razgovoru s ljudima koji godinama posećuju Grčku otkrivamo da, sem desetak reči pozdrava i obraćanja na ulici, u kafiću ili taverni nisu odmakli dalje u poznavanju jezika te zemlje. Tako svi zapamte pozdrave: kalimera, kalispera, efharisto, parakalo (hvala i molim)...

Zašto je tako i kako bi trebalo učiti grčki saznajemo od dr Anke Rađenović, docenta Katedre za neohelenske studije beogradskog Filološkog fakulteta:

– Grčki jezik se u Srbiji danas često uči, ali, nažalost, ne na univerzitetskom nivou, premda je nastava na beogradskom Filološkom fakultetu izuzetno unapređena stalnim usavršavanjem nastavnika i saradnika pomenute katedre. Iako je grčki jedan od omiljenih stranih jezika u našoj zemlji, studenti ipak biraju jezike koji im pružaju bolju perspektivu za posao.

Profesorka Rađenović otkriva i kako se efikasno može naučiti ovaj jezik i koje su njegove specifičnosti.

– Grčko pismo i pravopisna pravila naizgled su komplikovani, ali ne i nesavladivi. Iako grčki jezik nema svoju jezičku porodicu i čini se da nema sličnosti s drugim jezicima, zapravo je svima blizak zbog mnoštva reči koje su deo vokabulara svih evropskih jezika. Najveća posebnost grčkog, a ujedno i čar ovog jezika jeste to što ima najdužu pisanu tradiciju, pa time spaja drevna vremena sa savremenošću – kaže Anka Rađenović.

Ona dodaje da je u Srbiji učenje ovog jezika veoma dostupno jer se grčki, sem na univerzitetu, uči i u nekim našim osnovnim i srednjim školama, kao i u Helenskoj fondaciji za kulturu. U okviru promocije grčkog jezika, Katedra za neohelenske studije Filološkog fakulteta u Beogradu svake godine organizuje besplatna predavanja, radionice i jednomesečne kurseve grčkog jezika za građanstvo.

Za one koji žele da studiraju grčki jezik naša sagovornica ima korisne savete, a otkriva i lične motive.

– Grčki je deo mog identiteta i uvek bih ga ponovo birala na studijama. Osnovni razlog za to, iz ove perspektive gledano, jeste taj što na Katedri za neohelenske studije postoji individualni pristup svakom studentu i pojedinačan trud se nagrađuje raznim stipendijama, studijskim boravcima u Grčkoj i na Kipru, prilikama da se studenti upoznaju s kolegama iz sveta i da imaju prakse u ambasadama i grčkim kompanijama koje posluju u Srbiji.

Kako grčki nema srodnih jezika, Anka Rađenović je svoje jezičke vidike proširila studirajući španski, a učila je još i engleski, nemački i ruski.

Smatra da učenje stranih jezika donosi višestruku korist, jer ne samo što se obrazujemo, već širimo vidike, obogaćujemo sopstveno iskustvo i identitet. Učenje jezika iziskuje posvećenost, strpljenje i marljivost.