Tradicija kao nit koja spaja generacije
(Фото:: М. Никић, Етнографски музеј
Niti tradicije, bio je moto trodnevnog 7. Međunarodnog etnološkog festivala u Beogradu posvećenog promociji nematerijalnog kulturnog nasleđa i zaštiti kulturnih identiteta.
Prve večeri, u prepunom Etnografskom muzeju, ova modna manifestacija počela je modnom revijom u znaku preplitanja naših tradicionalnih motiva sa savremenim kreacijama, a nastavila se predstavljanjem starih zanata u skladu sa savremenim industrijama.
Noseći jeleke, vunene čarape i kape s motivima srpske narodne nošnje u savremenim kreacijama, manekeni su „teleportovali” publiku u modnu budućnost koju je osmislilo 12 studenata dizajna kostima beogradskog Fakulteta savremenih umetnosti.
Kako je objasnila njihova profesorka i modni dizajner Sonja Krstić, revija je pokazala da mladi ljudi nisu zaboravili neprekidne i neraskidive niti tradicije, koje nas uvek prate.
Da to dokaže, odmah posle manekena, na pisti se pojavila princeza Jelisaveta Karađorđević u šumadijskoj narodnoj nošnji koju je, otkrila nam je posle revije, obukla prvi put otkako je bila dete. Prošetala je pistom uz ovacije publike.
Veliki broj predstavnika našeg društveno-kulturnog života, kao i ambasada, prisustvovalo je otvaranju festivala organizovanog uz podršku Ministarstva kulture i pod pokroviteljstvom supruge predsednika Republike Srbije Tamare Vučić. Otvarajući festival, ona je između ostalog poručila: „Ipak su davno mnogo mudriji od nas primetili da snaga drveta nije u njegovoj krošnji, nego u korenu.”
Veliku pažnju na koktelu potom izazvale su žene koje su se posvetile očuvanju starih zanata: pletilje i vezilje, kao i umetnice heklanja i zlatoveza. Članice ćilimarskog udruženja „Staparska ruža” pokazivale su zainteresovanim predstavnicama raznih ambasada na licu mesta veštinu tkanja.
Druge večeri, posvećene uvek tradiciji zemlje gosta, u fokusu je bio Egipat. Reviju kreatorke iz Kaira Rim Mažid Amin otvorio je ambasador Basel Salah, a pistom su šetale manekenke prekrivene ogrtačima i maramama savremenog dizajna s tradicionalnim motivima i zlatnim nakitom kao nezaobilaznim obeležjem egipatske žene. Mažid Amin, posle revije „Srebrni put do Egipta”, rekla je da je u zemlji iz koje dolazi nemoguće stvarati i postojati bez svesti i znanja o kulturnoj istoriji.
„U Egiptu je lako naći inspiraciju za kreativni izraz, ako uzmemo u obzir 7.000 godina dugu istoriju i samo se postavlja pitanje šta odabrati. Sve oko nas bazira se na faraonskoj kulturi i mi dizajneri i kreatori iz nje crpimo osnovnu inspiraciju.”
Posle revije, prilikom neobaveznog predstavljanja raznih tradicija, u holu, zapazili smo i kaftan iz Persije.
Najzad, održan je i panel „Kulturno nasleđe i savremena moda: srpsko-egipatska perspektiva”. Tema je bila koliko su savremeni umetnici u periodu globalizacije pobegli od svog kulturnog nasleđa i da li mu se vraćaju. Muzejski savetnik Etnografskog muzeja dr Tatjana Mikulić zaključila je: „Narodna umetnost uvek je bila motivacija. Tako se i čuveni kreator Aleksandar Joksimović inspirisao elementima nacionalnog kostima. Takav trend, dokazuju ove revije, postoji i danas.”