Od nošnji Balkana do modernih haljina

Mirjana Nikić

15. 10. 2023. 09:23

(Фотографије Мирјана Никић)

„Do­bro ve­če. Mo­je ime je Iva Ni­ko­lić, uče­ni­ca sam sred­nje ško­le Teh­no­art u Be­o­gra­du. Da li ho­će­te da po­gle­da­te mo­de­le ko­je sam sa još dve dru­ga­ri­ce za­jed­no iz­lo­ži­la ve­če­ras?” – upi­ta­la je de­voj­ka ko­ja je pri­stoj­no i sko­ro ne­čuj­no pri­šla na­kon otva­ra­nja Iz­lo­žbe mo­de in­spi­ri­sa­ne tra­di­ci­jom „Fe­šo­rejšn”, u ga­le­ri­ji N.EON u Bran­ko­vom mo­stu.

Kom­po­zi­ci­ja ha­lji­na, ogr­ta­ča i jak­ni isni­pri­sa­na no­šnja­ma, ko­ju je ta­da po­ka­za­la, me­đu­tim, ni­je pro­šla  ne­čuj­no i bez od­je­ka na bal­kan­skom fe­sti­va­lu mo­de in­spi­ri­sa­ne tra­di­ci­ja­ma, ko­ji je pre ne­ki dan odr­žan u Grč­koj. Za­pa­že­ni mo­de­li tri mla­de di­zaj­ner­ke, na­i­me, na­pra­vlje­ni su po ugle­du na na­rod­ne no­šnje iz raz­li­či­tih pre­de­la Sr­bi­je,ali i iz dru­gih dr­ža­va kao što su Grč­ka, Bo­sna i Her­ce­go­vi­na i Cr­na Go­ra. „Uklo­pi­le smo mno­go ele­me­na­ta iz ovih kul­tu­ra na ne­ki mo­der­ni­ji na­čin. Sma­tram da na­rod­ne no­šnje ni­su sa­mo deo pro­šlo­sti jed­ne kul­tu­re i da mo­gu da se raz­vi­ja­ju i upo­tre­be na sa­vre­me­ni­ji i za­bav­ni­ji na­čin ne­go do­sad. A ta­ko mo­že da se oži­vi ta stra­na na­še kul­tu­re, ka­ko ne bi bi­la za­bo­ra­vlje­na. Ra­di­ću na to­me, sa­da sam još na če­tvr­toj go­di­ni sred­nje ško­le za ma­šin­stvo i umet­nič­ki za­nat na sme­ru kon­zer­va­to­ra ku­tur­nih do­ba­ra”, pri­ča Iva.

Nje­na dru­ga­ri­ca Mi­li­ca Pi­jo­vić uče­ni­ca je Ško­le za di­zajn na sme­ru di­zaj­na tek­sti­la i ka­že da su ovaj grup­ni rad za­vr­ši­le za tri sa­ta.

„Ve­li­ku lju­bav imam pre­ma na­šoj tra­di­ci­ji i no­šnji či­ta­ve re­gi­je, to je bio je­dan od raz­lo­ga da uče­stvu­jem na ova­kvoj ra­di­o­ni­ci. Mo­je dru­ga­ri­ce i ja smo za­jed­nič­kim sna­ga­ma do­šle do ove kom­po­zi­ci­je. Ina­če, ra­di­o­ni­ca je tra­ja­la dva da­na, pr­vog smo u Et­no­graf­skom mu­ze­ju pri­ku­pi­li zna­nje, a du­gog da­na smo u Vi­šoj tek­stil­noj ško­li za­jed­no skla­pa­le mo­de­le. Mi­slim da ih ne bi pro­gla­si­li ori­gi­nal­nim i da ne bi bi­le ta­ko kre­a­tiv­na da  ni­smo bi­le slo­žne”, re­kla je  dok je An­drea Jo­va­no­vić kli­ma­la po­tvrd­no gla­vom.

Fe­sti­val je oku­pio di­zaj­ne­re i ko­sti­mo­gra­fe iz Grč­ke, Cr­ne Go­re, Al­ba­ni­je, Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne, a u ime or­ga­ni­za­to­ra na­ših di­zaj­ne­ra part­ner je bio i DAH Te­a­tar Cen­tar za is­tra­ži­va­nje kul­tu­re i dru­štve­nih pro­me­na.

Da­ni­lo Ce­ro­vić, sti­pen­di­sta Aka­de­mi­je za ko­sti­me i mo­du u Ri­mu, di­zaj­ner ko­sti­ma i za ope­ru i ba­let, in­spi­ri­san tra­di­ci­jom na­pra­vio je lut­ke u neo­bič­noj ode­ći in­spi­ri­sa­noj no­šnja­ma.

„Sa tri lut­ke i tri te­mat­ski raz­li­či­ta ko­sti­ma hteo sam da pri­ka­žem bo­gat­stvo for­mi i de­ta­lja srp­ske na­rod­ne no­šnje. Lut­ke su di­gi­tal­no va­ja­ne, a ko­stim pra­ti mo­tiv svad­be, va­žnog po­ro­dič­nog do­ga­đa­ja u srp­skom na­ro­du. Kao in­spi­ra­ci­ja po­slu­ži­lo je de­lo Pa­je Jo­va­no­vi­ća, jed­nog od naj­zna­čaj­ni­jih sli­ka­ra 19. ve­ka 'Ki­će­nje ne­ve­ste'. Inp­si­ra­ci­ja za de­ta­lje no­šnji i mo­ti­ve bi­la je sve­ča­na no­šnja na ju­gu Sr­bi­je, iz kra­ja u kom je ko­ren sve­ga ono­ga što sam da­nas i što s po­no­som u se­bi no­sim”, re­kao je.

Ot­krio nam je da je ove umet­nič­ke ko­sti­me ne­mo­gu­će u stvar­no­sti no­si­ti. Re­ci­mo, po­ka­zao je, ko­stim sa ne­ko­li­ko ki­lo­gra­ma du­ka­ta ni­jed­na že­na na se­bi ne bi iz­dr­ža­la.

Dok­tor umet­no­sti i pro­fe­sor­ka Iva­na To­mić, ko­ju ni­smo sre­li, iz­lo­ži­la je ha­lji­nu in­spi­ri­sa­nu kul­tom slo­ven­ske bo­gi­nje Mo­koš, bo­gi­nje plod­no­sti, za­štit­ni­ce že­na i žen­skih po­slo­va. Ka­ko ob­ja­šnja­va u pot­pi­su ra­da, do­mi­ni­ra­ju be­la i cr­ve­na, bo­je naj­pri­sut­ni­je u tra­di­ci­ji svih bal­kan­skih na­ro­da.

Ko­sti­mo­graf Fe­renc Var­ga iz Som­bo­ra ko­ji je za­vr­šio ma­ster na Fa­kul­te­tu pri­me­nje­nih umet­no­sti u Be­o­gra­du ka­že: „Mo­ja ko­lek­ci­ja ni­je isnpi­ri­sa­na sa­mo mo­de­li­ma mog pod­ne­blja i na­še ze­mlje već svih bal­kan­skih ze­ma­lja ko­je smo ob­i­šli po pro­gra­mu pro­jek­ta Fe­šo­rejšn. Ide­ja o de­voj­ci ko­ja sku­plja mod­ne de­ta­lja pu­tu­ju­ćin Bal­ka­nom, in­spi­ri­sa­la me je za ovu ko­lek­ci­ju. U njoj imam kom­bi­ne­zo­ne ko­ji pod­se­ća­ju na šal­va­re, ali i ha­lji­ne in­spi­ri­sa­ne suk­njom grč­kih voj­ni­ka, ev­zo­na. Ka­pu­ti su če­sto bi­li is­pu­nje­ni vu­nom, za­tim šte­pa­ni i ukra­ša­va­ni. Ja sam ih pre­tvo­rio u da­nas mo­der­ne šu­ška­ve jak­ne gde štep iz svr­sis­hod­nog pre­ra­sta u de­ko­ra­tiv­ni vez,sa mo­ti­vi­ma be­log ve­za ko­ji je bio pri­su­tan če­sto i u do­ma­ćin­stvu. Tu je i jak­na in­spi­o­ri­sa­na „ga­ća­ma od šest po­la” voj­vo­đan­skih sa­la­ša­ra. So­mot i pliš upo­tre­bio sam za či­zme. Ta­ko mo­žda mo­ja mu­za sad s je­se­ni ode u svet gde ni­je sa­mo vre­me hlad­no, ali nju gre­je udo­ban ka­put, prot­kan tra­di­ci­jom i uspo­me­na­ma, u ko­me, za­jed­no s či­zma­ma, iz­gle­da ot­me­no i je­din­stve­no gde god da se po­ja­vi”, po­ru­ču­je na­dah­nu­to mla­di di­zaj­ner.